Izvor fotografije: Shutterstock.com
Oko 6% trgovine rasutog tereta prolazi kroz Suecki kanal, koji je postao sve važniji dok operateri izbjegavaju Panamski kanal.
Analitičari tvrde da bi balkeri mogli imati koristi ako se preusmjeravanje kroz Crveno more produži, ali ne toliko koliko tankeri ili kontejnerski brodovi, kažu analitičari.
Baltički indeks rasutog tereta i dalje opada pred praznicima, opao je za 69 bodova, na 2.150 u srijedu, dosegavši najniži nivo od 27. novembra.
Trgovina rasutim teretom kroz Crveno more se nastavlja, ali obim može lagano pasti u narednim danima dok brodovlasnici i carteri razmatraju da li da zaustave putovanja ili idu oko Rta dobre nade.
Arrow Research tvrdi da bi zatvaranje Crvenog mora moglo dodati 8% potražnje u tono-miljama, ali ovaj ishod izgleda malo vjerovatan.
“Realniji scenario je da će ograničenja u Panami dodati 1% do 1,5% potražnje u tono-miljama, dok se problemi u Suecu konačno ne riješe”, navodi se.
Potražnja u tono-miljama za prevoz rasutog tereta kroz Suecki kanal povećala se sa 4% u 2016. na 12,5% u 2023. godini.
Ove godine, brodovi su obavili oko 4.700 tranzita kroz Suecki kanal, pri čemu su brodovi Supra/Ultramax činili 40%, Panamax 30%, Handysize 17%, a Capesize 13%, prema napomeni Braemar-a.
Hartland Shipping tvrdi da brodovi rijetko koriste Panamski kanal zbog njegovih ograničenja u tranzitu, kašnjenja i visokih troškova aukcija; većina brodova koji idu iz SAD-a, Meksičkog zaliva i istočne obale SAD-a prema Dalekom istoku koristi rutu preko Sueckog kanala.
“Iako, ne očekujemo da će uticaj na prevoz suvog tereta biti tako povoljan kao što bi to moglo biti za kontejnerski ili tanker sektor, svako dugotrajno poremećenje će pomoći stopama svih veličina suvog tereta i povećati tona-milje.”
Izvor: Lloyd’s List