Izvor fotografije: Shutterstock.com
Svi znamo da dugo sjedenje nije dobro za naše zdravlje, ali koliko tačno vježbanja je potrebno da se neutralizuju negativni efekti cjelodnevnog sjedenja?
Istraživanja sugerišu da je oko 30-40 minuta dnevno intenzivnog vježbanja dovoljno.
Prema istraživanju, do 40 minuta “umjerene do intenzivne fizičke aktivnosti” svakog dana je otprilike dovoljna količina da se izbalansira 10 sati neaktivnosti, odnosno sjedenja – iako bilo koja količina vježbanja, pa čak i samo ustajanje, može pomoći do određene mjere.
Ovo se zasniva na meta-analizi objavljenoj 2020. godine, koja je analizirala devet ranijih studija u koje je bilo uključeno ukupno 44.370 ljudi iz četiri različite zemlje, a svi su nosili neki oblik fitness uređaja za praćenje aktivnosti.
Analiza je otkrila da se rizik od smrti povećava kod osoba koje provode dosta vremena u sjedećem položaju, kako opada vrijeme posvećeno umjerenoj do intenzivnoj fizičkoj aktivnosti.
“Kod aktivnih pojedinaca koji se bave umjereno do intenzivnom fizičkom aktivnošću u trajanju od 30-40 minuta dnevno, veza između dugog vremena provedenog u sjedenju i rizika od smrti nije značajno drugačija u odnosu na one koji malo sjede,” objasnili su istraživači u svom radu.
Drugim riječima, uključivanje umjereno intenzivnih aktivnosti – poput vožnje bicikla, brze šetnje, ili vrtlarstva – može smanjiti vaš rizik od preranog umiranja do nivoa koji bi bio zabilježen da uopšte ne sjedite, barem u onoj mjeri u kojoj je to moguće vidjeti u prikupljenim podacima hiljada ljudi.
Iako meta-analize poput ove uvijek zahtijevaju složeno povezivanje podataka iz različitih studija sa različitim učesnicima, vremenskim okvirima i uslovima, prednost ovog istraživanja je što se oslanja na relativno objektivne podatke iz nosivih uređaja – a ne na samoprijavljene podatke učesnika.
Studija je objavljena u isto vrijeme kada su predstavljene nove Global Guidelines on Physical Activity and Sedentary Behaviour 2020, World Health Organization (WHO), koje je sastavilo 40 naučnika sa šest kontinenata. Britanski časopis za sportsku medicinu (BHSM) takođe je izdao specijalno izdanje koje je sadržalo i ovu studiju i revidirane smjernice.
“Kao što ove smjernice naglašavaju, svaka fizička aktivnost se računa, i bilo koja količina je bolja nego nijedna,” rekao je istraživač fizičke aktivnosti i javnog zdravlja Emanuel Stamatakis sa Univerziteta u Sidneju, Australija.
“Čak i uz mnogo sjedenja, ljudi mogu zaštititi svoje zdravlje i neutralizovati štetne efekte fizičke neaktivnosti.”
Istraživanje zasnovano na podacima sa uređaja za praćenje aktivnosti uglavnom je u skladu sa smjernicama WHO iz 2020. godine, koje preporučuju između 150-300 minuta umjerene intenzivne ili 75-150 minuta intenzivne fizičke aktivnosti svake nedjelje kako bi se suprotstavilo navikama sjedenja.
Penjanje stepenicama umjesto korišćenja lifta, igranje sa djecom i kućnim ljubimcima, bavljenje jogom ili ples, obavljanje kućnih poslova, hodanje i vožnja bicikla, navedeni su kao načini da ljudi budu aktivniji – a ako odmah ne možete postići 30-40 minuta dnevno, istraživači kažu da možete početi sa manjim koracima.
Davanje preporuka za sve uzraste i tjelesne tipove može biti izazovno, ali vremenski okvir od 40 minuta aktivnosti odgovara ranijim istraživanjima. Kako se bude objavljivalo više podataka, trebalo bi da naučimo više o tome kako ostati zdrav, čak i ako moramo provoditi duže periode za radnim stolom.
“Iako nove smjernice odražavaju najbolju dostupnu nauku, i dalje postoje praznine u našem znanju,” rekao je Stamatakis.
“Na primjer, još uvijek ne znamo tačno gdje treba povući granicu za “prekomjerno sjedenje”. Ipak, ovo je oblast istraživanja koja se brzo razvija, i vjerujemo da ćemo u narednih nekoliko godina dobiti jasnije odgovore.”
Izvor: sciencealert.com
