Izvor fotografije: Shutterstock.com
Bubrezi su složeni i ključni organi koji obavljaju brojne važne funkcije neophodne za očuvanje zdravlja. Povodom World Kidney Day-a, koji se obilježava 13. marta, skrećemo pažnju na to koliko je rano otkrivanje i prevencija presudna u borbi protiv bolesti bubrega.
Šta je hronična bolest bubrega (CKD)?
Hronična bolest bubrega (CKD) podrazumijeva postepeni gubitak bubrežne funkcije. Bubrezi filtriraju otpadne materije i višak tečnosti iz krvi, koje se potom izlučuju putem urina. Kada bolest dostigne uznapredovanu fazu, u tijelu se nakupljaju štetne materije, elektroliti i voda, što može imati ozbiljne posljedice po zdravlje.
Zašto su bubrezi važni?
Bubrezi:
- proizvode urin
- odstranjuju otpadne materije i višak tečnosti iz krvi
- održavaju hemijsku ravnotežu u organizmu
- regulišu krvni pritisak
- pomažu u očuvanju zdravlja kostiju
- učestvuju u stvaranju crvenih krvnih zrnaca
Tihi neprijatelj
CKD se često naziva tihom bolešću jer simptomi obično izostaju do kasnih faza. Bez pravovremene terapije, bolest napreduje do terminalne insuficijencije bubrega, stanja koje zahtijeva dijalizu ili transplantaciju. CKD je sedmi vodeći uzrok smrti od nezaraznih bolesti u svijetu, i znatno povećava rizik od iznenadne smrti usljed srčanih bolesti.
Ko je u riziku?
CKD je češća među određenim etničkim grupama, zbog većeg prisustva dijabetesa i visokog pritiska. Žene su takođe u većem riziku, između ostalog i zbog anatomskih faktora.
Mogući simptomi CKD-a:
- mučnina, povraćanje
- gubitak apetita
- umor i slabost
- poremećaji sna
- promjene u mokrenju
- slabija koncentracija
- grčevi u mišićima
- otoci u stopalima i zglobovima
- povišen krvni pritisak
Ovi simptomi su često nespecifični i mogu ukazivati i na druge zdravstvene probleme.
Uzroci i liječenje
Najčešći faktori rizika uključuju: dijabetes, hipertenziju, srčana oboljenja, pušenje i gojaznost. CKD se ne može izliječiti, ali se može usporiti i držati pod kontrolom kroz pravilno liječenje i promjene načina života.
Bez hitne akcije na nivou zdravstvenih politika, CKD bi do 2040. godine mogao postati peti vodeći uzrok prerane smrti u svijetu. Godine 2010, oko 2,6 miliona ljudi bilo je na dijalizi ili transplantaciji, a očekuje se da će do 2030. taj broj porasti na 5,4 miliona.
Žene i zdravlje bubrega
Zbog građe urinarnog sistema, žene češće obolijevaju od infekcija mokraćnih puteva, koje, ako se ne liječe, mogu prerasti u infekciju bubrega (pielonefritis) pa čak i sepsu. Teži oblici CKD-a, posebno kada je potrebna dijaliza, mogu uticati i na plodnost. Ipak, uz adekvatnu terapiju, trudnoća na dijalizi je moguća.
Veza između gojaznosti i bolesti bubrega
Gojaznost povećava rizik od dijabetesa, hipertenzije i bolesti bubrega. Procjenjuje se da će do 2025. godine 18% muškaraca i 21% žena u svijetu biti gojazno. U mnogim zemljama već sada je više od trećine odraslih gojazno, a još jedna trećina ima prekomjernu težinu. Alarmantan je i porast gojaznosti među djecom, što nosi dugoročne posljedice po zdravlje.
8 zlatnih pravila za prevenciju CKD-a:
- Održavajte redovnu fizičku aktivnost
- Kontrolišite šećer u krvi
- Pratite krvni pritisak
- Jedite zdravo i održavajte optimalnu tjelesnu težinu
- Unosite dovoljno tečnosti
- Ne pušite
- Ograničite upotrebu ljekova bez recepta
- Redovno kontrolišite funkciju bubrega ako ste u riziku
Pravovremenim djelovanjem možete očuvati zdravlje svojih bubrega i smanjiti rizik od razvoja bolesti.
Zanimljivosti koje možda niste znali:
- Zdrav bubreg je veličine pesnice – oko 10 do 12 cm
- Krv u našem tijelu se dnevno oko 400 puta filtrira kroz bubrege
- Osobe sa samo jednim bubregom treba da izbjegavaju ishranu bogatu proteinima
- Teži oblici bolesti zahtijevaju dijetu sa smanjenim unosom proteina
- Nikaragva ima najvišu stopu smrtnosti od CKD-a među muškarcima i ženama
Gojazni ljudi imaju čak 83% veći rizik od razvoja CKD-a
Izvor: Safety4Sea
