Izvor fotografije: Shutterstock.com
Od kada je slovenački preduzetnik Dušan Šešok 2019. godine ušao u propalo, vijek staro šibensko Brodogradilište, ono se vidno oporavilo i danas je prepoznatljivo i cijenjeno brodogradilište srednje veličine u hrvatskim okvirima. Međutim, pravi investicioni talas u tom škveru tek će započeti. Za pokretanje razvojnih projekata vrijednih više od 30 miliona eura, koji se već tri godine pripremaju i čekaju spremni, konačno je ispunjen glavni preduslov – obezbijeđena je koncesija za obavljanje djelatnosti na dodatnih 20 godina, sve do 2054.
Ta odluka, na koju se u Šibeniku čeka još od 2022. godine, kada se Iskra brodogradilište obratilo Ministarstvu mora, saobraćaja i infrastrukture, usvojena je na prošlonedjeljnoj sjednici Vlade i, zanimljivo, prošla je gotovo neopaženo, iako je za brodograđevnu industriju, koja u Hrvatskoj već duže vrijeme prolazi kroz duboku krizu, to značajna i pozitivna vijest.
Predsjednik Uprave Roko Vuletić kaže da je nakon sprovedenog plana restrukturiranja poslovanje stabilizovano, odrađena su neophodna ulaganja, zaposleni kadrovi i postojeći kapaciteti, ali da su za dalji iskorak i povećanje aktivnosti neophodna ozbiljnija ulaganja u infrastrukturu i objekte. Oprema kojom brodogradilište raspolaže u nekim slučajevima je starija od 50 godina.
Postojeća tridesetogodišnja koncesija na pomorskom dobru škvera ističe 2034. godine, što znači da se nužna ulaganja, za koja je potrebno dodatno pribaviti odobrenja i dozvole, ne bi mogla amortizovati. Zato je produženje koncesije ključno za nova ulaganja u Šibeniku.
Nije tajna da je Šešok prošle i pretprošle godine pratio mogućnost ulaska i u druga brodogradilišta na sjevernom Jadranu, koja su u vlasništvu države i pripremaju se za privatizaciju. Djelimično zbog traženja novih opcija za ulaganja, a djelimično i zato što su na postojećim kapacitetima u Šibeniku limitirani i u Iskri ne mogu prihvatati sve poslove koji im se otvaraju.
Tema eventualnih ulaganja u sjeverna brodogradilišta tek će biti aktuelna jer se u drugom dijelu godine očekuje raspisivanje konkursa za prodaju, ali sada je potpuno sigurno da Šešok u Šibeniku ostaje još dugo i kreće s velikim planovima.
U planu je izgradnja novog doka, uređenje i obnova postojećih zgrada, uređenje novog dijela operativne obale i platoa za prihvat brodova, kupovina novog travel lifta, nabavka plazme za rezanje i obradu aluminijuma, auto-dizalice, dok su pojedine aktivnosti iz plana – poput izgradnje solarne elektrane i sanacije i izgradnje sistema otpadnih voda – već i realizovane.
Izgrađena je vlastita fotonaponska elektrana snage 750 kilovata, koja škveru već sada obezbjeđuje energetsku nezavisnost i pokriva oko 90 odsto potreba za električnom energijom. Vuletić navodi da se razmišlja i o dodatnim solarnim kapacitetima, pa bi brodogradilište moglo postati i proizvođač struje za druge. Instaliran je i napredan sistem odvodnje otpadnih voda, koji se sastoji od tri odvojena sistema – za fekalne, oborinske i tehnološke vode.
U međuvremenu, dok se čekalo rješenje za koncesiju, u škveru nijesu čekali skrštenih ruku. Obratili su se Ministarstvu zaštite životne sredine i zelene tranzicije i već dobili saglasnost za studiju uticaja na životnu sredinu, tako da nakon dobijanja koncesije i potpisivanja izmjena ugovora sa državom mogu započeti s prvim koracima realizacije ulaganja. Prvi na redu su dobijanje lokacijskih i građevinskih dozvola. Prema odluci o koncesiji, do 2034. godine bi trebalo biti realizovano 30,7 miliona eura investicija, a nakon toga, do 2054. još 4,9 miliona. Vuletić smatra da se sve može realizovati u roku od tri do pet godina – naravno, ukoliko ne bude zastoja sa neophodnim dozvolama.
Iz dokumentacije za odobrenje Ministarstva zaštite životne sredine poznati su detalji planiranih zahvata, koji predviđaju proširenje fizičkih kapaciteta, ali unutar postojećeg prostora. Planiranim zahvatima bi se dobilo dodatnih deset hiljada kvadratnih metara, a uz proširenje operativne obale izgradiće se i dvije hale te iskoristiti trenutno neaktivan prostor, što bi u konačnici omogućilo rad na značajno većim brodovima – i po dužini i po tonaži – kao i povećanje obima posla za 30 odsto u odnosu na sadašnje stanje.
Posla već sada ne manjka, iako je, kako ističe Vuletić, brodograđevna industrija u ozbiljnoj krizi. Iskra već duže vrijeme gradi katamarane za norveško tržište, a u toku je i gradnja sedam SAR brodova za lučke kapetanije, koje je naručilo Ministarstvo mora, saobraćaja i infrastrukture, za potrebe nadzora bezbjednosti plovidbe. Od tih brodova, dvije jedinice su već isporučene, još dvije biće isporučene do kraja godine, a preostale tri u 2026. godini. U gradnji je i brza brodica za održavanje sistema saobraćajne signalizacije za Plovput.
Iako se povećava udio gradnje novih brodova, brodogradilište je i dalje specijalizovano za remontne poslove, a od većih poslova ističu se remonti koje obavljaju za Jadroliniju, Hrvatsku ratnu mornaricu i Slovenačku ratnu mornaricu.
Ova godina će, prema riječima glavnog menadžera Iskre, biti najmanje na nivou prošle godine – a moguće i bolja – s obzirom da je 2024. bila rekordna po prihodima, dobiti i svim ostalim pokazateljima. Prihodi su premašili 27 miliona eura (2020. su bili na nivou od 6 miliona), a neto dobit dostigla je tri miliona eura. Prihodi od izvoznih poslova čine više od polovine ukupnih prihoda.
Međutim, za 2026. Vuletić je oprezniji. Smatra da će ta godina biti pravi izazov. “Ulazni troškovi su toliko porasli da više ne možemo govoriti o cjenovnoj konkurentnosti u odnosu na slična brodogradilišta iz drugih zemalja. Slijedi nam, drugim riječima, veće dokazivanje i moramo nuditi više od konkurencije da bismo dobili povjerenje i ugovorili poslove,” kaže Vuletić.
Opterećenje na koje ukazuje odnosi se na troškove rada, koji su u prethodne tri godine kumulativno porasli za oko 40 odsto, ali su bili neophodni da bi se zadržao kvalitet zaposlenih. To potvrđuje i činjenica da nedostatak radnika više nije problem. Među oko 200 zaposlenih njih 25 je iz inostranstva i već nekoliko godina rade u Iskri, a uz postojeće domaće radnike, vraćaju se i oni koji su ranije odlazili na rad u inostranstvo.
Izvor: poslovni.hr
