Autor fotografije: pomorstvo.info
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru bio je mjesto susreta istorije i umjetnosti na otvaranju izložbe “Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji”, pod umjetničkim vođstvom autora Ilije Mlinarevića i kustosa Pomorsko tehničke zbirke Muzeja. Ovaj događaj, zakazan za srijedu, 22. novembra, u 19 časova, bio je više od pukog okupljanja; predstavljao je omaž bogatoj istoriji Boke Kotorske i počast evropskim kartografima, izdavačima i graverima.
Uprkos poplavama koje su izazivale haos na putevima, mala, ali odabrana grupa ljudi okupila se u muzeju, svjedočeći otvaranju izložbe “Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji”. Bilo je to veče koje je odisalo intimnom atmosferom, gdje se istorija preplitala sa umjetnošću, a kiša je samo dodavala na njegovoj dramatičnosti. Veče je započelo uz melodije Đurđe Petrović Poljak, čija je vokalna izvedba unijela notu elegancije u već impresivnu postavku.
Izložba je bila praćena obimnim katalogom od preko 200 stranica, sa 185 kartografskih prikaza Boke, nudeći detaljan uvid u pet vijekova kartografije.
Ilija Mlinarević, umjetnički voditelj izložbe, dočekao me je sa osmijehom, svjestan da je uprkos nevremenu, magija ovog događaja ostala netaknuta. “Veče je bilo veoma lijepo i ono što sam rekao i u samom govoru, velika nam je čast, i meni i Muzeju, da smo se našli u zvaničnom programu proslave dana opštine Kotor.”
Inspiracija za ovu izložbu proizlazi iz jednostavnog, ali duboko ukorijenjenog osjećanja koje svi dijelimo od djetinjstva. Kada prvi put ugledamo kartu ili globus, instinktivno tražimo mjesto koje nam je najbliže, naš dom, naš kraj, objasnio je Mlinarević. Ova univerzalna želja da se prepoznamo i lociramo na mapi ne ograničava se samo na savremene karte; isto činimo i kada se suočimo sa kartografskim prikazima iz prošlosti. “Moja intencija sa ovom izložbom bila je da istražim i podijelim sa publikom kako su nas drugi vidjeli i predstavljali kroz istoriju. Da otkrijemo našu sliku u očima svijeta, kakva je bila nekad, i kako se razvijala tokom vremena.”
Izložba ‘Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji’, privukla je brojne lokalne posjetioce, što ne čudi s obzirom na to da su upravo oni primarna publika ovog događaja, kako je u razgovoru za Pomorstvo.info istakao Mlinarević. Ova izložba je pažljivo osmišljena kako bi istakla Boku Kotorsku u kontekstu pola milenijuma razvoja evropske, pa čak i bliskoistočne kartografije. Geografski položaj Boke Kotorske, njena uloga kao prirodne luke i njen jedinstven izgled učinili su je nezaobilaznom tačkom interesa ne samo za pomorce, trgovce i ratnike, već i za kartografe. Stoga, izložba ne samo da slavi lokalni identitet i istoriju Boke, već i odaje počast plejadi kartografa, izdavača karata i bakropisaca iz Francuske, Belgije, Velike Britanije i Holandije. Ovi umjetnici i naučnici, iako možda na prvi pogled nepoznati našoj publici, igrali su ključnu ulogu u dokumentovanju i predstavljanju zaliva. Ova izložba bila je prilika da im se oda dužno priznanje i istakne njihov doprinos.
Otvaranje izložbe obavio je gradonačelnik Kotora, Vladimir Jokić, koji je u svom obraćanju naglasio inicijativu koja ima za cilj vraćanje statusa grada Kotoru, ističući kako Mlinarevićeva kolekcija kartografskih radova igra ključnu ulogu u tom nastojanju.
Dodatnu dimenziju događaju dala je Petra Blažević, kustos Hrvatskog pomorskog muzeja iz Splita. Ona je istakla jedan posebno fascinantan detalj – grad Kotor je prisutan na svakoj od karti predstavljenih u kolekciji. Ovaj podatak ne samo da potvrđuje geografski i istorijski značaj Kotora, već i njegovu neporecivu prisutnost kroz vijekove u kartografskim prikazima. Posjetioci su imali priliku da se sami uvjere u ovo, istražujući kartografiju detaljnije putem QR kodova postavljenih na svakoj stranici kataloga, što im je omogućilo da se dublje povežu sa materijalom izložbe.
“Pomorski muzej Crne Gore, iako raspolaže sa značajnom kartografskom zbirkom, nije na razini velikih evropskih muzeja u tom pogledu.” – istiakao je Mlinarević u razgovoru za naš portal.
“Zbog toga sam se obratio kolegama iz Muzeja u Splitu tražeći savjet gdje dalje tragati. Odlučili smo se za digitalni pristup, istražujući nacionalnu knjižnicu u Zagrebu, Francusku nacionalnu biblioteku, pa čak i Kongresnu biblioteku u Vašingtonu – sve to su ključne tačke u svijetu kartografije koje su, srećom, već digitalizovane.”
Dok sam prolazila kroz galeriju, svaka karta bila je priča za sebe, a svaki QR kod skrivao je dublje značenje. Mlinarević je strpljivo objašnjavao kako je Boka, sa njom i Kotor, kroz vjekove bila središte pažnje kartografa iz cijelog svijeta.
Ovaj proces je istakao važnost digitalizacije, koncepta koji u našoj državi još uvijek nije dovoljno shvaćen. Digitalizacijom naše kartografske, bibliotečke i muzejske građe, imamo priliku da pokažemo svijetu pravo bogatstvo i vrijednost našeg kulturnog naslijeđa, dalje objašnjava Mlinarević, nadajući se da će doći dan kada će digitalizacija postati prioritet, omogućavajući nam da otvorimo vrata našeg blaga svijetu i time integrišemo naše kulturno dobro u kontekst evropskog i svjetskog nasleđa.
U narednom periodu, Pomorski muzej Crne Gore posvećuje se istraživanju i očuvanju lokalnog jezika, posebno se fokusirajući na ribarske izraze koji su duboko ukorijenjeni u kulturi zaliva.
“Planiramo da oživimo ovaj segment našeg naslijeđa kroz specijalno izdanje posvećeno ovoj tematici.” – rekao je Mlinarević
Pored toga, na proljeće nas očekuje manifestacija posvećena modernim kulturnim predjelima Crne Gore. Ovaj događaj će istraživati bogatstvo crnogorskog podmorja, ukazujući na njegovu neizmjernu vrijednost. Takođe, u planu su i mnoge druge publikacije, koje će se baviti morskim naslijeđem i istorijom grada Kotora, naglašavajući njegovu važnost i jedinstvenost u kulturnom i istorijskom kontekstu, zaključio je Mlinarević.
Tišina koja je, nakon izložbe, ostala u muzeju bila je kao odjek prošlih vremena. Tišina je pričala priče Boke, njene snage, njene misterije. Odlazeći iz muzeja, razmišljala sam da je ova izložba bila više od pukog prikaza karata. Bila je to priča o vremenu i prostoru, o vezi između prošlosti i sadašnjosti, o Boki koja je istovremeno i lokalna i univerzalna. U tim starim kartama, u tišini galerije, mogao se pronaći dio duše Boke, i shvatiti njena beskrajna ljepota, ali i značaj koji prevazilazi granice i vjekove.
Autor: Ivana Grujić, pomorstvo.info
