Izvor fotografije: Shutterstock.com
Morski led na Antarktiku dostigao je istorijski nizak nivo, odstupajući od svog tipičnog obrasca. Istraživači su primijetili značajan pad, što je najniži stepen od početka evidentiranja prije 45 godina. Sredinom jula 2023., površina morskog leda bila je 2,6 miliona kvadratnih kilometara, daleko ispod prosjeka u periodu od 1981-2010.
Neki naučnici su to proglasili izuzetno rijetkim fenomenom koji se dogodi jednom u milion godina. Međutim, drugi upozoravaju na takvu terminologiju. Stručnjaci sada istražuju razloge ovog neviđenog pada. Antarktički morski led pokazao je fluktuirajuće obrasce, što ga čini izazovnim za razumijevanje. Od 2016. zabilježen je nagli silazni trend, pri čemu važnu ulogu vjerovatno imaju klimatske promjene.
Drastični pad izaziva zabrinutost zbog njegovog uticaja na globalnu klimu.
Promjene u ledenom pokrivaču mogu uticati na cirkulaciju okeana i staništa divljih životinja i doprinijeti porastu nivoa mora. Posljedice bi mogle biti dalekosežne, prijeteći priobalnim zajednicama širom svijeta.
Rješavanje klimatskih promjena je hitno, jer razumijevanje gubitka leda na antarktičkom moru postaje prioritet. Situacija na Antarktiku je složenija od Arktika, sa prirodnom varijabilnošću i potencijalnim učincima klimatskih promjena.
Naučnici naglašavaju potrebu za suzbijanjem emisija štetnih gasova. Dok istraživači nastoje da shvate faktore koji stoje iza gubitka morskog leda, njihovi nalazi će oblikovati politike zaštite krhkih ekosistema južne hemisfere i globalne klimatske stabilnosti.
Izvor: Marine Insight
