Izvor fotografije: Shutterstock.com
Pomorci širom svijeta sve glasnije insistiraju da brodovlasnici, brodogradilišta i projektantski biroi u proces dizajna brodova uključe one koji na njima žive i rade. Iako su decenijama prioritet bili teret, regulativa i optimizacija troškova, u industriji raste uvjerenje da je vrijeme da ljudski faktor postane podjednako važan kao i tehnička i ekološka rješenja.
Osnovna zamjerka pomoraca ostaje ista: brodovi se i dalje projektuju bez dovoljno razumijevanja potreba ljudi koji ih svakodnevno koriste. Na to upozorava i Carl Martin Faannessen, izvršni direktor Noatun Maritime, koji smatra da je neshvatljivo da posada nije sistemski uključena u dizajn. Mnogi vlasnici pokušavaju da uvedu promjene, ali industrija, kaže on, još je daleko od standarda koji bi trebalo da postoje.
Poruka je snažnija nego ikad. Od komandnog mosta do mašinskog prostora, pomorci ističu da se funkcionalnost broda ne može procijeniti sa nacrta ili iz kancelarije. Kapetan Tanuj Balani iz Stag Marine podsjeća da je ogromna razlika između posmatranja rasporeda mosta na papiru i korišćenja tog prostora tokom oluje, kada je svaka greška potencijalno kritična.
Steven Jones, osnivač Seafarers Happiness Indexa, ovu situaciju opisuje kao apsurdnu. Po njemu, brodovi se i dalje prave kao da su mašine bez ljudskih korisnika, dok ključna iskustva ostaju neiskorišćena. Buka i vibracije koje utiču na san, raspored kabina, dostupnost društvenih prostora, jednostavan pristup opremi, to su pitanja koja direktno utiču na bezbjednost, performanse i mentalno zdravlje posade.
Neki brodovlasnici to već shvataju. V.Group, jedan od najvećih svjetskih brodarskih menadžera, ističe da se koristi uključivanja posade jasno vide u operativnoj efikasnosti i zadovoljstvu zaposlenih. Ulaže se u bolje izolovane kabine, prostore za druženje, teretane i sportske sadržaje, ali i u smanjenje izloženosti opasnim zonama kroz daljinski nadzor i automatizovane sisteme.
Dalje od toga otišao je Eastern Pacific Shipping iz Singapura. Njihov program Life-at-Sea potpuno redefiniše život na brodu: moderne teretane, padel tereni, sale za rekreaciju, saune, hidroponski sistemi i, što posada često navodi kao ključno, stabilna i brza internet veza koja omogućava kontakt sa porodicom i pristup edukaciji. Smještaj, zajednički prostori i kuhinje redizajnirani su na osnovu sugestija bivših i aktivnih pomoraca, sa jasnom porukom da brod treba da bude dom, a ne samo radna platforma.
Industrija priznaje da ovakav pristup donosi i operativne koristi. Klasifikaciono društvo RINA navodi da su povratne informacije pomoraca direktno uticale na ergonomiju mosta i uvođenje pametnih nadzornih sistema. NSB Crewing Solutions opisuje pomorce kao superkorisnike brodova, jer imaju neposredno iskustvo sa svakim ventilom, poklopcem, prekidačem i rasporedom koji u praksi čini razliku između efikasnosti i rizika.
Istovremeno, iz kompanija poput Colombia Shipmanagement i Bernhard Schulte Shipmanagement poručuju da ovakav pristup gradi osjećaj pripadnosti i utiče na zadržavanje kadrova u vrijeme kada industrija već trpi hroničan nedostatak posade.
Gledajući unaprijed, digitalni alati mogli bi ubrzati promjene. Andrew Airey iz Highland Maritime vjeruje da 3D modeli i virtuelna realnost omogućavaju da se dizajn testira realno i prije nego što prvi čelik bude isječen, ali pod uslovom da pomorci budu aktivni učesnici tog procesa, a ne dekorativni dodatak.
Nakon decenija tehničkih i komercijalnih prioriteta, čini se da industrija konačno prepoznaje ono što pomorci ponavljaju godinama: nijedna tehnologija nije pametna ako nije prilagođena čovjeku.
U novoj eri dizajna brodova, ključni korak možda je jednostavniji nego ikad, sve što je potrebno je pitati ljude koji plove.
Izvor: Splash247
