Izvor fotografije: Shutterstock.com
Skoro 40% radnih mjesta širom svijeta moglo bi biti pogođeno porastom vještačke inteligencije (AI), trendom koji će vjerovatno produbiti nejednakost, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
U nedjeljnom postu na blogu, šefica MMF-a Kristalina Georgijeva pozvala je vlade da uspostave mreže socijalne sigurnosti i ponude programe prekvalifikacije kako bi se suprotstavili uticaju AI na tržište rada.
„U većini scenarija, AI će vjerovatno pogoršati ukupnu nejednakost, zabrinjavajući trend na koji kreatori politike moraju proaktivno da se pozabave kako bi spriječili da tehnologija dodatno podstiče društvene tenzije“, napisala je Georgijeva uoči Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu, u Švacarskoj, gdje će tema biti prioritetna na dnevnom redu.
Kako AI nastavlja da se prilagođava od strane sve većeg broja radnika i preduzeća, očekuje se da će pomoći i naštetiti ljudskoj radnoj snazi, napomenula je Georgijeva.
Ponavljajući prethodna upozorenja drugih stručnjaka, Georgijeva je rekla da se očekuje da će se efekti osjetiti dublje u razvijenim ekonomijama nego u tržištima u nastajanju.
U razvijenijim ekonomijama, na primjer, čak 60% poslova moglo bi biti pod uticajem AI. Otprilike polovina njih može imati koristi od toga kako AI promoviše veću produktivnost, rekla je.
„Za drugu polovinu radne snage, AI aplikacije mogu izvršavati ključne zadatke koje trenutno obavljaju ljudi, što bi moglo smanjiti potražnju za ljudima a što bi dovelo do nižih plata i smanjenog zapošljavanja“, napisala je Georgijeva, citirajući analizu MMF-a.
“U najekstremnijim slučajevima, neki od ovih poslova mogu nestati”, dodala je.
„Mnoge od ovih zemalja nemaju infrastrukturu ili kvalifikovanu radnu snagu da iskoriste prednosti vještačke inteligencije, što povećava rizik da bi tehnologija vremenom mogla da pogorša nejednakost“, primijetila je Georgijeva.
AI je bila “vruća tema” na WEF-u u Davosu prošle godine dok je ChatGPT osvajao svijet. Chatbot senzacija, koju pokreće generativna AI, pokrenula je razgovore o tome kako bi tehnologija mogla promijeniti način na koji ljudi rade širom svijeta zbog svoje sposobnosti pisanja eseja, govora, pjesama i još mnogo toga.
Od tada, nadogradnje tehnologije proširile su upotrebu AI chatbotova i sistema, čineći ih popularnijima i podstičući ogromna ulaganja.
Neke tehnološke kompanije već su direktno ukazale na AI kao razlog zašto preispituju broj zaposlenih.
Iako se radna mjesta mogu promijeniti, široko rasprostranjeno usvajanje AI bi u konačnom moglo povećati produktivnost rada i povećati globalni BDP za 7% godišnje u periodu od 10 godina, prema procjeni ekonomista Goldman Sachs-a iz marta 2023.
„AI će transformisati globalnu ekonomiju“, napisala je Georgijeva. “Hajde da se pobrinemo da to bude od koristi čovječanstvu.”
Izvor: investitor.me
