Izvor fotografije: Shutterstock.com
Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se svake godine obilježava desetog oktobra, World Foundation of Mental Health ističe ovogodišnju poruku da je “Mentalno zdravlje univerzalno ljudsko pravo”.
Kao ljudi, naše mentalno zdravlje i zdravlje onih koje volimo predstavljaju svakodnevnu brigu. Nezavisno od našeg uzrasta, pola, socio-ekonomske ili etničke pripadnosti, smatramo da je naše zdravlje osnovno i neophodno dobro.
Prema United Nations High Commissioner for Human Rights (OHCHR), više od jedne desetine svjetske populacije živi sa nekim oblikom mentalnog poremećaja. Ipak, pristup liječenju je neprihvatljivo nizak, posebno u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Loše mentalno zdravlje predisponira lošem fizičkom zdravlju.
Međutim, imati mentalni poremećaj nikada ne bi smio biti razlog za uskraćivanje ljudskih prava ili za isključivanje ljudi iz razgovora o sopstvenom zdravlju. Nažalost, osobe sa mentalnim zdravstvenim problemima i dalje su izložene raznim povredama ljudskih prava širom svijeta.
Alarmanantne statistike u vezi mentalnog zdravlja
- Osobe sa mentalnim poremećajima doživljavaju kršenje ljudskih prava u najširem smislu, diskriminaciju i stigmatizaciju.
- Više od 80% osoba sa mentalnim poremećajima, uključujući osobe sa neurološkim poremećajima, u pogledu upotrebe supstanci, nemaju pristup kvalitetnoj i pristupačnoj mentalnoj zdravstvenoj zaštiti.
- Svaka peta godina života svijetske populacije je obilježena invaliditetom, što dovodi do ekonomskih gubitaka u iznosu većem od milijardu dolara godišnje.
- Dobro je poznato da osobe sa mentalnim poremećajima češće imaju i druge fizičke zdravstvene probleme (npr. HIV, tuberkuloza, nezarazne bolesti), što uzrokuje skraćenje životnog vijeka od 10-20 godina.
Zalaganje za prava mentalnog zdravlja pomoraca
U takvom izazovnom okruženju kao što su brodovi, na kojima su pomorci uključeni u operacije koje se odnose na sigurnost, očuvanje njihovog mentalnog zdravlja, ključno je za sigurnost. Pandemija COVID-19 dodala je fizički i mentalni umor, dok su anksioznost i mentalni problemi postali zabrinjavajuće učestali nakon toga.
Prema “Seafarers Happiness Index 2023Q2”, podaci pokazuju značajan pad ukupnog nivoa sreće na 6,77/10, u odnosu na 7,1/10 u prvom tromesečju. Nivoi sreće opali su u svim kategorijama, a problemi su postali sve izraženiji, možda pogoršani činjenicom da pomorci teško vide poboljšanja nakon pandemije.
Na primjer, jedan od problema koji utiče na mentalno zdravlje pomoraca je rad “više od 20 sati dnevno”. Ova praksa suprotstavlja se odredbama Maritime Labour Convention-a (MLC), koja je osmišljena da štiti prava pomoraca i osigura razumne radne sate. Pomorci su izrazili frustraciju zbog toga što stariji oficiri ne čine ništa kako bi riješili ovaj problem prenatrpanog rada, a postoji percepcija da su rad i odmor samo mrtvo slovo na papiru, ne odražavajući stvarnost na brodu. Ovo očigledno nepoštovanje propisa izaziva zabrinutost u vezi sa blagostanjem i sigurnošću pomoraca.
Međunarodna Federacija Radnika u Transportu (ITF) ističe da zanemarivanje prava pomoraca ne samo da je nezakonito, već i uzrok ozbiljnih prijetnji sigurnosti. Prema ITF-u:
- Na moru postoji kriza mentalnog zdravlja i zabrinjavajuće stope depresije (25%), anksioznosti (17%) i suicidalnih misli (20%) među pomorcima.
- Čini se da faktori koji doprinose ovim problemima uključuju uslove na radnom mestu, uključujući kulturu koja ne brine o radnicima, nasilje na radu i nedostatak obuke, uz primjećivanje visokih rizičnih perioda tokom produžetka plovidbe.
- Pomorci su pod sve većim pritiskom da obavljaju dodatne zadatke bez adekvatnog odmora ili obuke.
Koračamo napred
Izvještaj Fondacije Lloyd’s Register (LRF) pokazuje da očuvanje mentalnog blagostanja igra važnu ulogu u očuvanju sigurnosnih standarda. Nalazi iz izvještaja sugerišu da bi se unaprijeđenje sigurnosti posade trebalo tretirati kao podjednako važno kao i fizičko zdravlje.
Pozitivne promjene proizilaze iz naučenih lekcija tokom pandemije COVID-19. Pandemija je istakla potrebu za većim pravima koja bi štitila pomorce, posebno u vremenima krize. Do sada je 63 članica IMO-a ratifikovalo rezoluciju ILO-a, koja pomorce označava kao ključne radnike.
Važne promjene u regulativama o hrani i keteringu uključuju unaprijeđen pristup besplatnoj visokokvalitetnoj pijaćoj vodi i obezbjeđivanje uravnotežene i nutritivno bogate hrane. Značajno je da su promjene u MLC-u učinile obaveznom pravo pomoraca na društvenu konekciju, uključujući pristup internetu na brodu.
Dok se pomorstvo kreće naprijed u svom procesu dekarbonizacije, od suštinskog je značaja da industrija nastavi da lobira kod vlada i sarađuje sa IMO i drugim UN agencijama kako bi osigurala poštovanje prava pomoraca i zaštitila njihovo ukupno blagostanje.
Zapamtite, da vaš doprinos Svijetskom danu mentalnog zdravlja 2023. godine ne mora uključivati velike gestove. Kao i u mnogim stvarima u životu, ponekad su male stvari najvažnije!
Izvor: Safety4Sea
