Savjeti za zdravlje posade: Kako se nositi sa stresom na brodu

Svi se susrećemo sa stresnim događajima u našem ličnom, profesionalnom ili društvenom životu. Važno je zapamtiti da nije sav stres negativan; neki stres je pozitivan i motiviše nas da maksimalno povećamo našu produktivnost i kreativnost.

Za razliku od toga, ‘distres’ je negativan stres, koji “je evidentan kada osoba percipira da nema sposobnost ili resurse da kontroliše stresnu situaciju” (Selye, 1976).

Stres je definisan kao “negativno emocionalno iskustvo praćeno fiziološkim, kognitivnim i bihevioralnim promjenama i odgovorima usmjerenim na smanjenje ili promjenu stresnog događaja ili efekata istog” (Baum, 1990).

Kako se nosimo sa stresom posredovano je našom procjenom stresora i resursima dostupnim za efikasno suočavanje sa stresom. Nedvosmisleno, pomorstvo je naporan posao, i pomorci su izloženi povećanom broju radnih stresora: umoru, dugim radnim satima, monotoniji, buci, vibracijama, promjenama temperature, multinacionalnom okruženju, ograničenoj rekreaciji, izolaciji, dugim periodima daleko od kuće. Drugim riječima: “Faktori koji mogu proizvesti neravnotežu između zahtjeva posla i ličnih resursa što dovodi do pada fizičkog i psihološkog zdravlja te povećanog rizika za nesreće i povrede” (Carotenuto, et al, 2012). Većina pomoraca može patiti od umjerenog do visokog stresa koji može dovesti do začaranog kruga nezdravih ponašanja koja su teška za prekinuti: poremećaji sna, nezdrava ishrana i povećanje težine, uzrokujući mentalne i fizičke tegobe. Fizički simptomi stresa uključuju: ljutnju, razdražljivost, umor, nervozu, nedostatak interesa ili motivacije, anksioznost, tugu, mišićnu napetost, vrtoglavicu, glavobolje, probavne smetnje, bolove u stomaku, promjene apetita, promjene u seksualnom nagonu i škrgutanje zubima.

 Savjeti za nošenje sa stresom:

1. Identifikujte snage i vještine koje povećavaju vaše samopouzdanje. Razmislite o resursu za preživljavanje koji vam je pomogao da se nosite sa stresnim iskustvom u prošlosti.
2. Procijenite, prepoznajte i razvijte svoje kreativne resurse: talente, osobine, vještine ili kompetencije. Koji su vaši resursi? Optimizam, humor ili fleksibilnost?
3. Procijenite svoje resurse. Da li su unutrašnji ili spoljašnji? Unutrašnji resursi se odnose na osobine ličnosti kao što su humor, optimizam, hrabrost, fleksibilnost, duhovne veze ili odgovornost. Spoljni resursi mogu biti hobiji, aktivnosti, timovi ili vjerske asocijacije ili društvena podrška.
4. Koristite kognitivnu reinterpretaciju pri evaluaciji negativnog događaja. Primijetite negativno razmišljanje koje vam izaziva emocionalnu napetost. Većinom je to kako tumačimo događaje što izaziva negativne emocije.
5. Angažujte se i komunicirajte sa drugim ljudima na brodu. Nemojte se izolovati – zainteresujte se za učenje i angažovanje sa svojim kolegama.
6. Uspostavite otvoreni komunikacijski kanal sa nekim kome vjerujete za diskusiju o vašim poteškoćama ili brigama.
7. Nemojte dozvoliti da vas negativne emocije savladaju. Kada vas nešto uznemiri, odmah se pozabavite time – ne pretvarajte to u bijes, tugu ili ogorčenje.
8. Budite realni u vezi sa svojim očekivanjima.
9. Budite odgovorni za svoje postupke.
10. Razvijte zdrav životni stil održavajući uravnoteženu ishranu, te i održavajući raspored spavanja i odmora, redovno vježbajući i učestvujući u rekreativnim aktivnostima.
11. Vodite dnevnik da zabilježite svoje misli i osjećaje.
12. Praktikujte tehniku Mindfulness.

Mindfulness

Istraživanja pokazuju da svakodnevna praksa meditacije i mindfulness-a smanjuje stres i simptome povezane sa stresom.

Negativna iskustva mogu ometati našu sposobnost da ostanemo „prisutni“, pa se možemo naći fokusirani na negativne događaje, bolna sjećanja ili brigu o budućnosti. Kada se uhvatimo kako razmišljamo o prošlosti ili bolnim sjećanjima, lišavamo se neophodnih resursa za suočavanje sa sadašnjošću. Mindfulness nam može pomoći da otkrijemo resurse koji su nam potrebni za suočavanje sa stresnim događajima u sadašnjosti. Razvijanje pozitivnih iskustava može ublažiti ili olakšati teret stresnih i teških trenutaka.

Potrebe

Osnovne potrebe na dnu piramide, poput hrane, vode, sna, odjeće, skloništa, vazduha, zdravlja i skloništa, moraju najprije biti zadovoljene. Jednom kada su osnovne fiziološke potrebe zadovoljene, javljaju se druge potrebe, poput potrebe za sigurnošću i zaštitom, koje se odnose na ekonomsku, socijalnu i psihološku sigurnost. Nakon što su fiziološke i sigurnosne potrebe ispunjene, javlja se treći nivo potreba, koji uključuje potrebu za ljubavlju i pripadnošću, što uključuje porodicu, prijateljstvo i intimne potrebe.

Izvor: ukpandi.com