Izvor fotografije: Shutterstock.com
Singapur se sada rangira kao grad sa najvišim troškovima života na svijetu, uporedo sa Cirihom, navodi se u prošlogodišnjoj anketi Economist Intelligence Unit-a.
Prema najnovijem izvještaju Mercer-a o troškovima života, objavljenom u julu, Hong Kong, Singapur i Cirih su najskuplji gradovi za međunarodne radnike u 2024. godini.
Fintech platforma ROSHI, sa sjedištem u Singapuru, nedavno je objavila izvještaj koji pokazuje troškove života u glavnim gradovima jugoistočne Azije.
Singapur ima najviši indeks troškova života, jer je jedini grad-država koji je dobio ocjenu iznad 80, dok su najbliži konkurenti Cambodia (44,5) i Tajland (40,7).
Prema ROSHI platformi, visoki troškovi života u Singapuru rezultat su ograničenog zemljišta, napredne infrastrukture, stabilne ekonomije, visokih plata, snažne valute, strogih uvoznih propisa i visokokvalitetnih obrazovnih i zdravstvenih sistema.
Izvještaj takođe prepoznaje Singapur kao globalni finansijski centar koji privlači multinacionalne korporacije i bogate iseljenike.
Pored toga, visoka stopa zaposlenosti i plata u Singapuru doprinose ovim visokim troškovima. Prosječan godišnji prihod stanovnika Singapura povećan je za više od 40% u protekloj deceniji.
Singapurski indeks osnovne inflacije, koji isključuje troškove privatnog saobraćaja i smještaja, porastao je za 2,5% u julu u odnosu na prethodnu godinu, prema zvaničnim statistikama. Iako je inflacija pala sa svog vrhunca od 5,5% početkom 2023. godine, finansijski teret ostaje značajan.
Ekonomska pitanja imaju ključni uticaj na javno mnjenje u Singapuru. Prema najnovijoj tromjesečnoj anketi koju je u junu sproveo lokalni istraživački centar Blackbox Research, 52% ispitanika je navelo da su troškovi života najvažnije pitanje, dok su plate i zarade na drugom mjestu sa 16%. Imigracija, koja je često osjetljivo političko pitanje u ovom gradu-državi sa 6 miliona stanovnika, zauzela je tek 5%.
Brodarske kompanije takođe nisu imune na ove visoke troškove. Iako Singapur i dalje važi za vodeći pomorski grad na svijetu, Carl Schou, predsjednik Wilhelmsen Ship Management (WSM), koji je sjedište premjestio iz obližnjeg Kuala Lumpura prije nekoliko godina, priznaje da su troškovi ozbiljan problem.
“Rastući troškovi života mogu natjerati kompanije da razmotre alternativne centre sa nižim troškovima poslovanja,” kaže Schou za Splash.
U Wilhelmsen-u, troškovi zaposlenih čine oko 75% ukupnih troškova. Zato je preseljenje zaposlenih ili funkcija u inostranstvo “privlačno rješenje”, ističe Schou, napominjući da su mnoge druge kompanije već premjestile svoje operacije u druge zemlje.
Vinay Gupta, izvršni direktor Union Marine Management Services (UMMS), takođe ističe da većina kompanija smanjuje svoje prisustvo u Singapuru jer rastući troškovi života čine poslovanje “gotovo nemogućim”.
“Zadovoljstvo što ste na vrhu i u sigurnom okruženju može koštati dosadašnje pomorske centre njihove pozicije, a isto se može dogoditi i ovdje ako ne bude dostupno podsticajno okruženje za kvalitetnu radnu snagu,” upozorava Gupta.
Covid pandemija je, prema njegovim riječima, pokazala da se gotovo sve može eksternalizovati. Međutim, takođe priznaje da je pandemija podsjetila kompanije na važnost ljudske interakcije i prednosti rada pod istim krovom.
Cara Carter, globalna direktorica regrutacije u Halcyon Recruitment-u, priznaje da visoki troškovi života u Singapuru predstavljaju izazov, ali smatra da robusna infrastruktura, podržavajuća vladina politika i visoki životni standard pomažu Singapuru da zadrži status vodećeg pomorskog centra.
Međutim, upozorava da će organizacije biti izložene dodatnim troškovima međunarodnog kadra ako ne budu u mogućnosti da popune nedostatak lokalnih kadrova.
Izvor: Splash247
