Izvor fotografije: Shutterstock.com
U svojoj kultnoj knjizi, svjetskom bestseller-u pod naslovom “Tehnofeudalizam”, bivši ministar finansija Grčke i briljantni ekonomista Janus Varufakis, napisao je između ostalog da je klasični kapitalizam, zasnovan na slobodnoj tržišnoj konkurenciji i stvaranju vrijednosti kroz proizvodnju, odavno izgubio svoj smisao.
Takođe, skrenuo je pažnju i na novi socijalno-ekonomski fenomen u kome profit više nije glavni pokretač, nego renta.
Stara ekonomska teza kaže da je svaka ona država koja je proizvodnju zamijenila rentom (poput savremene Crne Gore), obezbijedila put u novi feudalizam. Ta domaća verzija takvog društva, nema dodirnih tačaka sa Varufakisovim “tehnofeudalizmom”.
Naime, ovaj popularni grčki ekonomista tumači da je svijet koji danas koristi najveće digitalne platforme (u vlasništvu desetak najbogatijih ljudi na planeti), ušao u ono što zove “tehnofeudalizam”.Taj “feud” koriste sve postojeće globalne industrije i svako ko koristi Internet.
Trka za rentiranjem atraktivnog prostora na “mreži svih mreža”, uveliko već traje. Na njoj zarađuju astronomske extra-profite takozvani tehno-feudalci. Na njihovim platformama počiva takozvana digitalna revolucija.
Širenje mreže donosioca profita, armije digitalnih najamnika – ”kmetova”, malih i srednjih kompanija, sitnih preduzetnika, digitalnih nomada i milijardi drugih učesnika u ovom “lancu Svetog Antuna”, svijet postaje ono što je slavni teoretičar komunikacija, Herbert Marshall McLuhan nazvao globalnim selom sa globalnom pijacom.
Kako “digitalni feudalizam” izgleda u pomorskoj industriji?
Između utopije i stvarnosti, činjenice govore da je riječ o epohalnim promjenama koje se dešavaju i koje će se dešavati u međunarodnom transportu morem tokom 2026. i godina koje slijede…
Naime, međunarodni transport morem ulazi u fazu modernizacije i još strožijih kontrola, gdje je digitalizacija ključna za konkurentnost. Kompanije koje se brzo prilagode novim sistemima i investiraju u transparentne logističke tehnologije imaće prednost u globalnoj trgovini.
Digitalizacija pomorstva od ove 2026. godine, prema planu Međunarodne pomorske organizacije (IMO) ide u pravcu potpune povezanosti, automatizacije i standardizacije. Jedan od glavnih oslonaca čitavog procesa biće vještačka inteligencija i pametni logistički sistemi.
IMO očigledno razvija jednu kratkoročnu strategiju digitalizacije pomorstva do 2027. sa ciljem da se stvori globalno usklađena i automatizovana industrija. To znači da će brodovi, luke i regulatorne institucije koristiti iste digitalne standarde i protokole…Nakon faze osnovne digitalizacije, 2026. godina donosi prelazak ka inteligentnoj automatizaciji (AI sistemi preuzimaju donošenje operativnih odluka, optimizaciju ruta, prediktivno održavanje i bezbjednosne analize).
Da bi slika potpune transformacije međunarodnog transporta morem bila kompletna, šire se projekti “pametnih luka” uz koje idu logistički lanci koji su u krupnom planu takođe, kao neodvojivi dio čitavog sistema.Pomenute digitalne platforme već povezuju sve aktivne učesnike u lancu snabdijevanja, omogućavanjem praćenja robe u real time. Digitalizacija je dovela i do automatskog carinjenja i efikasnijeg upravljanje kapacitetima…
Pomorac digitalnog doba je danas već hibrid između navigatora i informatičkog stručnjaka. Istovremeno, mora razumjeti klasičnu plovidbu, ali i softverske sisteme i radi u mreži globalne komunikacije, gdje se odluke donose u saradnji sa algoritmima i kopnenim centrima. Razumijevanje i prenošenje podataka i donošenje odluka u digitalnom ekosistemu je samo jedna od vještina kojima mora da vlada.
Dalje, umjesto ručnog vođenja knjiga, sve operacije (navigacija, održavanje, sigurnost) bilježe se u elektronskim sistemima. Savremene flote brodova opremljene su mrežom senzora koji prate motor, gorivo, emisije i sigurnosne parametre. A to znači da pomorac danas mora da zna kako da reaguje i na digitalne alarme.Tek pristigla vještačka inteligencija predlaže optimalne rute, upozorava na rizike i pomaže u održavanju. Pomorci postaju više „operateri sistema“ nego klasični navigatori. Kopnene kontrolne sobe prate brodove u realnom vremenu.
Takođe, ne treba zanemariti, pomorci XXI vijeka rade u koordinaciji sa timovima na kopnu, a to mijenja vertikalu odgovornosti. Simulacije i VR treninzi zamjenjuju dio tradicionalne prakse. Obučavaju se za rad sa softverom, cyber sigurnošću i digitalnim protokolima. Posebno važno, moraju biti obučeni da prepoznaju digitalne prijetnje (hakovanje navigacije, lažni signali).
Lošija strana svega ovogaj je pritisak na odgovorne na brodu, (veliki broj informacija, stalno uvođenje novih sistema, poznavanje digitalnih protokola). Javio se kod nove generacije pomoraca osjećaj gubitka autonomije, a sa njim i stres.
Sve ovo govori da priča o “digitalnom feudalizmu” u pomorskoj industriji, prije svega u pomorskom transportu i među pomorcima, vodi u dva pravca.
Jedan u tihu diskreditaciju takozvanog ljudskog faktora, a drugi u jedino ispravno rješenje, da se nova tehnološka revolucija izvede tako da se čovjek, pomorac, kapetan, zapovjednik, dakle, svaka pozicija na brodu, zaštiti, da se dobrobit ličnosti u pomorstvu stavi na prvo mjesto. Jer, šta će biti brodovi i more bez pomoraca…
Sve govori da će i Crna Gora u bliskoj budućnosti iz blizine gledati kako funkcioniše tehnologija Trećeg milenijuma u ovoj industriji. Najavila je to protekle 2025. godine i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na Investicionim forumu, održanom na Luštici, rekavši da će Luka Bar biti prva zelena luka na Jadranu. To, bez ikakve dileme, podrazumijeva i skoro potpunu digitalizaciju luke…
Biće to skok sa “Zemlje na Mars”, jer klasičnih lučkih radnika i čitavog tradicionalnog lučkog foklora neće biti.
Oni koji budu upravljali sistemom, pratili cirkulaciju lučkih poslova sa monitora i upravljali njime, moraće da budu dobro obrazovani, obučeni i iznad svega odgovorni.
Sprema li se Crna Gora za taj izazov da u sebi pronađe novu generaciju sa novim karakterom, sa ljudima otvorenim da prihvate novo i sačuvaju najbolje od tradicionalnog? Ili, će ove temeljne promjene nanovo da otkriju davno opisano stanje u djelima genijalnog Petra II Petrovića Njegoša: “…Pleme moje snom mrtvijem spava”?
Ako Crna Gora takva bude uskoro stala pred vrata tržišta od pola milijarde ljudi, komande ove prelijepe zemlje preuzeće neko brži i sposobniji.
Crnogorski glavari morali bi da očekuju ovako nešto. I trebali bi da računaju, da će na taj način među prvima otići u neslavnu istoriju.Bez “svijetloga oružja i ljutoga boja”.
Autor: Nikola Vlahović, pomorstvo.info
