Izvor fotografije: Shutterstock.com
U 21. vijeku, sa dominacijom tehnologije, ljudski kontakt se drastično smanjio. Kao rezultat toga, socijalno distanciranje se povećalo paralelno sa potrebom za zagrljajima. Konkretno, volja za zagrljajima povećala se tokom pandemije COVID-19, koja je bila izazovno razdoblje, posebno za najveći procenat ljudi koji su bili usamljeni.
Tokom tih godina, fizičke zagrljaje zamijenili su virtuelni. Vjeruje se da riječ „Hug“- (zagrljaj) potiče od drevne skandinavske riječi “hugga” što znači “hippy”, a prevodi se kao “biti nježan” ili “biti utjeha”.
2004. godine Juan Mann, rodom iz Australije, započinje kampanju „Besplatni zagrljaji“, jer vjeruje da je život prijatniji sa fizičkim kontaktom.
Istorija kaže da je grljenje prvi put korišteno u ratu kako bi se protivniku saopštilo da im neće niko nauditi. To je bio znak da nemaju vidljivo oružje u rukama ili na tijelu.
Virginia Satir, svjetski poznata porodična terapeutkinja, rekla je da je grljenje univerzalni jezik, da su potrebna četiri zagrljaja dnevno za preživljavanje, osam zagrljaja dnevno za održavanje i 12 zagrljaja dnevno za rast.
Grlimo se kako bismo izrazili svoje emocije bilo da smo sretni ili tužni. Međutim, prednosti grljenja nadilaze onaj topli osjećaj koji dobijamo, kada nekoga zagrlimo.
Koje su prednosti grljenja? Zagrljaji povećavaju osjećaj važnosti. Produženo grljenje povećava nivo serotonina, uzrokujući da se osjećate sretno i da imate pozitivnije emocije generalno. Zagrljaji smanjuju stres. Prema naučnim saznanjima, pružanje podrške drugoj osobi kroz zagrljaj može smanjiti nivo stresa osobe koja se tješi.
Rezultati istraživanja otkrili su da su dijelovi ljudskog mozga povezani sa stresom pokazali smanjenje aktivnosti, dok su oni dijelovi povezani sa nagradama „majčinog ponašanja“ pokazali više aktivnosti.
Zagrljaji vam pomažu u komunikaciji sa drugima. Za mnoge ljude grljenje je jezik. Naučnici su otkrili da bi stranac mogao da izrazi širok raspon emocija drugoj osobi dodirujući različite dijelove tijela.
Grljenje nije ograničeno samo na ljude, već i na životinje. To je jedan od razloga zašto je terapija kućnim ljubimcima tako moćna.
Prema studiji, oksitocin može pomoći da budemo saosjećajniji prema sebi.
Takođe zagrljaji mogu ojačati srce. Istraživanja pokazuju da ljudi koji su imali romantične partnere i imaju 20 sekundi zagrljaja jedni sa drugima, imaju veće smanjenje nivoa krvnog pritiska i otkucaja srca od ljudi koji su bili u tišini.
Nauka kaže da moć grljenja utiče na mentalno zdravlje ljudi. Posebno za pomorce koji žive periode usamljenosti, daleko od svojih porodica.
Pomorci su fizički i mentalno opterećeni. Mnogi od njih uživaju u svom radu, ali na brodu su znatno manje sretni nego kada su kod kuće.
U pomorskoj industriji, najizazovnija stvar sa kojom se pomorci moraju suočiti, je “rizično zanimanje” u smislu fizičkog i mentalnog zdravlja. Iz tog razloga, pomorci se ponekad mogu osjećati loše.
Loše raspoloženje može uključivati tugu, brigu i osjećaj anksioznosti. Lijek za takve situacije je zagrljaj.
”Kada te prava osoba zagrli, to je kao lijek. Tako sam zahvalan za onih nekoliko ljudi u mom životu koji su dobri za moju dušu.
rekao je Steve Maraboli.
Konačno, treba reći da su zagrljaji moćan način za poboljšanje našeg mentalnog zdravlja i blagostanja. Uvijek imajte na umu da u svijetu u kojem riječi nisu dovoljne da izraze vaše osjećaje, postoji zagrljaj, koji dovoljno govori.
Izvor: Safety4Sea
