Izvor fotografije: GTW / Shutterstock.com
Rekordna količina gasova sa efektom staklene bašte koja je tokom 2024. godine dospjela u atmosferu doprinijela je nezapamćenom porastu globalne temperature, ubrzala topljenje leda, dovela do rasta nivoa mora i dodatno približila svijet probijanju granice od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijsku eru – upozorava agencija Ujedinjenih nacija.
Prema godišnjem izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO), prosječna godišnja temperatura u 2024. bila je viša za 1,55 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, čime je nadmašila prethodni rekord iz 2023. za 0,1 stepen.
Preliminarne procjene pokazuju da dugoročni prosječni porast temperature trenutno varira između 1,34 i 1,41 stepen, što znači da se opasno približavamo, ali još uvijek nismo formalno prešli granicu koju definiše Pariški sporazum, navodi WMO.
„Jedna godina u kojoj prosječna globalna temperatura pređe prag od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijske vrijednosti ne znači automatski da smo prešli zvaničnu granicu postavljenu Pariškim sporazumom“, pojasnio je John Kennedy, naučni koordinator WMO-a i glavni autor izvještaja.
Međutim, dodao je da pojedini podaci ukazuju na to da takav scenario ne možemo isključiti.
Dok je u nekim regijama zabilježen pad temperature, ekstremne vremenske pojave napravile su haos širom planete. Suše su izazvale nestašice hrane, dok su poplave i šumski požari prisilili na raseljavanje oko 800.000 ljudi – najviši broj od 2008. godine, kada je počelo sistematsko praćenje ovih podataka.
Temperatura okeana dostigla je najviši nivo ikada zabilježen. Lednici i morski led nastavili su da se tope ubrzanom dinamikom, što je dovelo do rekordnog porasta nivoa mora.
Prema podacima WMO-a, od 2015. do 2024. nivo mora rastao je u prosjeku 4,7 milimetara godišnje, dok je između 1993. i 2002. taj rast iznosio 2,1 milimetar godišnje.
Izvor: naftikachronika.gr
