Izvor fotografije: Shutterstock.com
U okviru svojih smjernica “Vođenje u cilju bezbjednosti”, britanska Agencija za pomorstvo i obalsku stražu (UK MCA) ističe zašto su kvalitetna komunikacija i izgradnja pozitivnog timskog okruženja ključni faktori za stvaranje bezbjednog radnog ambijenta na brodu.
Prema UK MCA, komunikacija i timski rad predstavljaju osnovu svakog radnog mjesta. Na brodu, osim što radite sa kolegama, često i živite sa njima. Osim članova posade, sarađujete i sa lučkim pilotima, inspektorima i osobljem sa kopna. Zbog toga je važno da međusobna komunikacija teče što je moguće bolje.
Loša komunikacija može izazvati niz negativnih posljedica, uključujući:
- nepredvidivo radno okruženje
- nizak moral u timu
- konflikte
- povećanje broja grešaka i incidenata
Na brodu postoje specifične prepreke za komunikaciju, kao što su:
- različiti stilovi izražavanja
- hijerarhijska struktura
- udaljena komunikacija i upotreba tehnologije
- jezičke i kulturne razlike
- umor i iscrpljenost
Komunikacija ne podrazumijeva samo ono što govorite, već i način na koji to saopštavate. Govor tijela, ton glasa i tempo govora mogu snažno uticati na to kako će poruka biti primljena.
Savjeti za bolju komunikaciju:
- a) Govornik:
- Budite kratki i jasni; izbjegavajte nepotrebne opise.
- Koristite jezik koji je lako razumljiv.
- Održavajte kontakt očima.
- Otvoren govor tijela – izbjegavajte pretjerano gestikuliranje i ostanite smireni.
- b) Slušalac:
- Potpuno se usredsredite na osobu koja govori.
- Ne prekidajte sagovornika.
- Ponovite ono što ste čuli kako biste provjerili da li ste pravilno razumjeli.
- Kao i govornik, imajte otvoren govor tijela: ne ukrštajte ruke, gledajte u sagovornika, nagnite se blago naprijed.
Timski rad
Tim podrazumijeva bilo koju grupu ljudi koja zajednički radi ka ostvarenju istog cilja.
Timski rad je suštinski važan na brodu, kako zbog operativnog dijela, tako i zbog zajedničkog života. Vaš tim nisu samo članovi posade, već i svi sa kojima ste u kontaktu: piloti, lučke vlasti, menadžment na kopnu, klijenti i brodari.
Različiti faktori mogu uticati na to kako pojedinac percipira zadatak i sopstvenu sposobnost da ga završi. Bitno je imati zajednički mentalni model, što znači da svi članovi tima razumiju:
- zadatak – šta je cilj
- tim – ko šta radi
- strategiju – kako će se zadatak izvršiti
Brifinzi i debrifinzi
Ovi kratki sastanci služe za prenošenje informacija i izgradnju zajedničkog razumijevanja zadatka.
Brifing (prije zadatka):
- Ciljevi tima
- Raspodjela uloga i zaduženja
- Plan rada, raspoloživi resursi i izazovi
- Mogući problemi i planovi za njihovo rješavanje
Kratak brifing – ne više od 7 stavki – i podstaknite članove tima da postave pitanja.
Debrifing (nakon zadatka):
- Da li je komunikacija bila jasna?
- Da li su svi znali svoje uloge?
- Da li je situaciona svjesnost bila očuvana?
- Može li se zadatak sljedeći put organizovati bolje?
- Da li su pravljene greške? Zašto?
- Šta je bilo dobro i šta se može poboljšati?
Timske pristrasnosti
- Grupno razmišljanje (Groupthink):
Dešava se kada tim prihvati odluku kako bi postigao saglasnost, čak i ako članovi tima imaju rezerve prema rješenju.
- Pristrasnost prema “svojima”:
Prirodna sklonost da više vjerujemo članovima sopstvene grupe nego onima izvan nje.
- Efekat posmatrača (Bystander effect):
Kada svi u grupi čekaju da neko drugi reaguje na problem. U kriznim situacijama to može biti posebno opasno.
Prevazilaženje pristrasnosti: metoda EAST
Model koji pomaže u reagovanju i izražavanju zabrinutosti:
- Engage (Uključi se): Uspostavite kontakt očima, predstavite se i pokažite da želite da razgovarate.
- Ask (Pitaj): Zatražite objašnjenje za donijetu odluku.
- State (Iznesi): Jasno izrazite svoju zabrinutost i zašto.
- Tell (Obavijesti): Ako nema reakcije, informišite drugu nadležnu osobu.
Izvor: Safety4Sea
