Izvor fotografije: Shutterstock.com
Laički pogled na profesiju pomorca uglavnom vidi samo njegovu ljepšu stranu. Onu težu, znaju samo oni. Tu su izlaganja različitim zdravstvenim rizicima, koji su drugačiji u odnosu na zdravstvene rizike ljudi koji rade na kontinentu. Sa spiska tih rizika, mogućnostima njihove prevencije, načina na koji se treba boriti protiv mogućih tegoba, hroničnih bolesti i drugih posledica duge plovidbe morima i okeanima, postoji stručna medicinska i farmaceutska literatura, a postoje i popularni medicinski i farmaceutski savjeti za pomorce.
Mr. ph. Danijela Miljković Đurđević, sa iskustvom od trideset godina rada sa posebno rizičnim grupama, specijalno za pomorstvo.info, ustupila je dio svog stručnog rada vezanog za temu zdravlja pomoraca, koji uz njenu saglasnost objavljujemo…
…
Fizička iscrpljenost i povrjeđivanja na radu
Dugi radni sati: Pomorci često rade u smjenama koje mogu trajati i do 12 sati, što dovodi do fizičkog i psihičkog umora.
Povrede na radu: Fizički naporan rad na brodu, rukovanje teškim teretom, klizave površine i brodske nesreće povećavaju rizik od povreda, poput uganuća, preloma, ili čak ozbiljnijih nesreća.
Psihički stres
Izolacija: Dugotrajni boravak na moru daleko od porodice i prijatelja može dovesti do osjećaja usamljenosti i izolacije.
Stres zbog vremenskih uslova: Stalna izloženost ekstremnim vremenskim uslovima, kao što su oluje, može povećati nivo anksioznosti i stresa kod pomoraca.
Rad pod pritiskom: Zbog odgovornosti za teret, putnike ili opremu, pomorci često rade pod velikim pritiskom, što može dovesti do sindroma izgaranja (“burnout” sindrom).
Problemi sa spavanjem
Poremećen ritam spavanja: Nepravilni rasporedi smjena i promjene vremenskih zona mogu ozbiljno narušiti san, što povećava rizik od hroničnog umora.
Buka i vibracije: Stalna buka mašina i vibracije na brodu dodatno otežavaju kvalitetan odmor.
Hronične bolesti
Srčana oboljenja i hipertenzija: Fizička neaktivnost, nepravilna ishrana i stres doprinose povećanom riziku od srčanih oboljenja kod pomoraca.
Problemi sa probavom: Loša ishrana na brodu, bogata zasićenim mastima i natrijumom, može dovesti do gastrointestinalnih problema poput gastritisa ili čira.
Problemi sa novonastalim alergijskim reakcijama: stalna izloženost materijama koje imaju alergeni potencijal (hemijske supstance koje su potrebna za rad i održavanje plovila, kao i vrsta tereta koji se transportuje), može dovesti do senzibilizacije i alergijske reakcije.
Zarazne bolesti
Respiratorne infekcije: Blizak kontakt s drugim članovima posade i ograničen prostor povećavaju rizik od prenosa respiratornih bolesti, uključujući grip, prehladu i u novije vreme COVID-19.
Tropske, polne i druge prenosive bolesti
Problemi sa mentalnim zdravljem
Depresija i anksioznost: Usamljenost, stres i izolacija mogu dovesti do mentalnih problema. Nedostatak adekvatne psihološke podrške na brodu otežava rješavanje ovih stanja.
Suicidalne misli: Nažalost, zbog kombinacije faktora kao što su stres, izolacija i depresija, kod nekih pomoraca postoji povećan rizik od suicidalnih misli.
Upotreba alkohola i droga
Zavisnosti: Zbog stresa i izolacije, neki pomorci posežu za alkoholom ili drogama kao načinom da se nose sa izazovima, što može dovesti do zavisnosti i dodatnih zdravstvenih problema.
Ozračenja i hemijske supstance
Izloženost hemikalijama: Pomorci koji rade na tankerima ili sa opasnim materijama mogu biti izloženi hemikalijama koje predstavljaju rizik za njihovo zdravlje, uključujući bolesti disajnih organa i kožne probleme.
UV zračenje
Dugotrajna izloženost suncu na moru može povećati rizik od raka kože ako se ne koristi adekvatna zaštita.
Rezime
Poboljšanje uslova rada i zdravstvene zaštite na brodovima, kao i postojanje redovnih zdravstvenih pregleda, ključni su za prevenciju ovih rizika. Pomorcima se preporučuje da obrate pažnju na svoj stil života, posebno na balans između rada, odmora, ishrane i mentalne higijene. Prihvatljiva prevencija zdravstvenih rizika kod pomoraca obuhvata više različitih pristupa, usmjerenih na fizičko, mentalno i socijalno blagostanje.
Ključne preventivne strategije:
Redovni zdravstveni pregledi, medicinski pregledi prije ukrcaja:
Pomorci prolaze redovne medicinske preglede prije svakog putovanja kako bi se provjerilo njihovo opšte zdravstveno stanje. Ovi pregledi mogu identifikovati potencijalne probleme poput visokog krvnog pritiska, srčanih problema ili dijabetesa prije nego što se pogoršaju na moru.
Praćenje hroničnih bolesti: Za pomorce sa hroničnim bolestima, poput dijabetesa ili hipertenzije, ključno je redovno praćenje i pridržavanje terapije. Neophodno je ispratiti da li, u slučaju postojanja hroničnih bolesti, ima dovoljno potrebnih lijekova, koji bi potrajali za cijelu dužinu putovanja. Takođe, zgodno je imati informacije o mogućnosti nabavke potrebnih lijekova u lukama u kojima se pristaje.
Obuka o sigurnosti i zdravlju
Trening za rukovanje opasnim materijama i mašinama: Obuka u vezi sa sigurnim rukovanjem teretom, hemikalijama i mašinama smanjuje rizik od povreda. Pomorci bi trebalo da budu obučeni kako da koriste zaštitnu opremu (kao što su kacige, rukavice i zaštitne naočare).
Prva pomoć: Osnovna obuka u pružanju prve pomoći na brodu može biti presudna u hitnim slučajevima prije nego što stigne medicinska pomoć.
Poboljšanje uslova rada i života na brodu
Bolji radni rasporedi: Povećanje vremena za odmor i postavljanje smjena koje omogućavaju adekvatan san može pomoći u borbi protiv umora i stresa.
Smanjenje buke i vibracija: Postavljanje izolacije i amortizera može pomoći u smanjenju buke i vibracija, poboljšavajući uslove za spavanje.
Kvalitetna ventilacija: Poboljšanje ventilacije i klimatizacije u kabinama smanjuje rizik od respiratornih infekcija i povećava udobnost života na brodu.
Pravilna ishrana
Obezbjeđivanje raznovrsne i nutritivno bogate hrane: Pomorci često imaju ograničene opcije u pogledu ishrane na brodu. Trebalo bi se truditi da obroci budu bogati voćem, povrćem, nemasnim proteinima i žitaricama, a da se smanji unos prerađene hrane bogate solju, šećerom i zasićenim mastima.
Dodaci ishrani: Kada je neophodno, suplementi vitamina i minerala mogu pomoći u spriječavanju deficita esencijalnih nutrijenata. Trebalo bi razmotriti i uvođenje suplemenata koji smanjuju oksidativni stres, poboljšavaju imunski odgovor, poboljšavaju funkciju kožne barijere i slično.
Fizička aktivnost
Redovno vježbanje na brodu: Pomorci bi trebalo da imaju priliku da se bave fizičkom aktivnošću i na brodu. Prostor za vježbanje ili jednostavne aktivnosti poput hodanja po palubi može pomoći u održavanju zdravlja srca i mišićno-skeletnog sistema.
Joga i istezanje: Ove aktivnosti mogu pomoći u borbi protiv ukočenosti i stresa uzrokovanih dugotrajnim sjedenjem i napornim radom.
Psihološka podrška
Psihološka priprema i obuka: Pomorcima bi trebalo pružiti edukaciju o mentalnom zdravlju, kako bi naučili tehnike upravljanja stresom i prevenciju depresije i anksioznosti. Uključivanje resursa za daljinsko savjetovanje (telemedicina) može pomoći u pružanju emocionalne podrške dok su na moru.
Kontakt sa porodicom: mogućnost redovnog kontakta sa porodicom i prijateljima putem interneta ili telefona ublažava osjećaj izolacije i usamljenosti.
Prevencija zaraznih bolesti
Vakcinacija: Pomorcima se preporučuje vakcinacija protiv zaraznih bolesti, poput gripa, hepatitisa i COVID-19, u zavisnosti od zemalja u koje putuju.
Higijenske mjere: Redovno pranje ruku, korišćenje zaštitnih sredstava poput maski u zatvorenim prostorima i dobra ventilacija smanjuju rizik od širenja zaraznih bolesti.
Prevencija polno prenosivih bolesti: Edukacija o polno prenosivim bolestima je važna jer se većina polno prenosivih bolesti odvija bez značajnih simptoma i često se prepozna/dijagnostifikuje veoma kasno, a drugo zbog značajne socio epidemiološke komponente i širenja patogena među populacijom)
Kontrola upotrebe alkohola i droga
Programi za prevenciju zavisnosti: Obuka i edukacija o rizicima prekomjerne upotrebe alkohola i droga mogu pomoći pomorcima da izbjegnu te probleme. Takođe, redovno testiranje na supstance može pomoći u kontroli.
Podrška za odvikavanje: Pružanje pristupa savjetovanju i programima za odvikavanje pomaže u rješavanju problema zavisnosti kod pomoraca.
Zaštita od UV zračenja
Nošenje zaštitne odjeće i krema za sunčanje: Pomorcima se preporučuje da nose zaštitne kape, naočare za sunce i kremu sa visokim zaštitnim faktorom kako bi smanjili rizik od oštećenja kože usled izlaganja UV zračenju.
Telemedicina
Daljinska medicinska podrška: Uvođenje sistema za telemedicinu omogućava pomorcima da se u slučaju zdravstvenih problema konsultuju sa ljekarima dok su na moru, što može biti od velike pomoći kod hitnih stanja ili za praćenje hroničnih bolesti.
Daljinska psihološka podrška: Uvođenje stalno dostupne psihološke pomoći, može značajno uticati na smanjenje anksioznosti, prevenciju depresije, prevenciju eventualnih suicidalnih misli i poboljšanje ukupnog psihološkog profila pomoraca.
Ove preventivne mjere mogu značajno poboljšati kvalitet života i zdravlje pomoraca, smanjujući rizike specifične za njihov način života i rada. Važno je da brodarske kompanije, zajedno sa zdravstvenim i sigurnosnim službama, aktivno rade na unapređenju uslova na brodu i podizanju svijesti o značaju preventivnih aktivnosti. Mineralno-vitaminski suplementi koji mogu biti korisni za pomorce zavise od specifičnih potreba svakog pojedinca, ali uobičajeno se preporučuju sljedeći dodaci ishrani kako bi se održalo opšte zdravlje, snaga i imunitet:
Multivitamini i minerali
Multivitaminski suplementi obezbjeđuju širok spektar esencijalnih vitamina i minerala u jednoj dozi, što može biti korisno za pomorce koji nemaju uvijek pristup svježem voću i povrću. Ovi suplementi obično sadrže vitamin A, C, D, E, K, B-kompleks (B1, B2, B3, B6, B12), kao i minerale poput gvožđa, cinka, kalcijuma i magnezijuma.
D je ključan za zdravlje kostiju, imunitet i mentalno zdravlje. Iako pomorci provode dosta vremena napolju, većina ne dobija dovoljno sunčeve svjetlosti (posebno u određenim klimatskim uslovima ili tokom zimskih mjeseci), pa suplementacija vitaminom D može biti korisna.
Preporučena doza: 1000-2000 IU (25-50 mcg) dnevno.
Vitamin C
Vitamin C je snažan antioksidans koji pomaže jačanju imunološkog sistema i štiti od prehlada i infekcija, koje su česte u skučenim prostorima na brodu. Takođe je važan za zdravlje kože i zacjeljivanje rana.
Preporučena doza: 500-1000 mg dnevno.
Vitamin B-kompleks
Vitamini B-kompleksa (B1, B2, B3, B6, B12, folat) pomažu u stvaranju energije iz hrane, podržavaju rad nervnog sistema i mogu smanjiti umor i iscrpljenost. Ovi vitamini su važni za ljude koji su pod stresom ili rade naporne poslove.
Vitamin E
Preporučena doza: 15-30 mg dnevno (22.4-45 IU).
Zašto je važno: Vitamin E je snažan antioksidans koji pomaže u zaštiti ćelija od oštećenja i smanjuje upale, posebno kod fizički aktivnih osoba i onih izloženih stresnim uslovima na radu.
Magnezijum
Magnezijum je važan za funkciju mišića i nervnog sistema, kao i za smanjenje stresa i poboljšanje sna. Takođe pomaže u prevenciji grčeva i bolova u mišićima, što može biti korisno za pomorce koji obavljaju fizički naporan rad.
Preporučena doza: 300-400 mg dnevno.
Cink
Cink je bitan za imunitet, zacjeljivanje rana i očuvanje zdravlja kože. Može pomoći u zaštiti od infekcija, što je korisno za ljude koji rade u bliskom kontaktu s drugima, kao što su pomorci.
Preporučena doza: 10-15 mg dnevno. U slučajevima postojeće infekcije, doza se može povećati i do 40mg/dan, tokom 3 – 5 dana.
Omega-3 masne kiseline (riblje ulje)
Omega-3 masne kiseline podržavaju zdravlje srca, mozga i očiju, smanjuju upale i mogu pomoći u upravljanju stresom. Pomorci su često izloženi stresnim uslovima i visokim fizičkim naporima, što povećava potrebu za ovim masnim kiselinama. Takođe su korisne za održavanje zdrave funkcije mozga i smanjenje stresa, kao i za zdravu funkciju kože.
Preporučena doza: 1000-2000 mg dnevno kombinovanih EPA (eikosapentaenska kiselina) i DHA (dokozaheksaenska kiselina).
Kalcijum
Kalcijum je ključan za zdravlje kostiju i zuba, posebno ako pomorci ne unose dovoljno kalcijuma putem ishrane. Kombinacija kalcijuma i vitamina D često je preporučena kako bi se spriječila osteoporoza i održalo zdravlje kostiju.
Selen
Selen je esencijalni mineral koji ima antioksidativna svojstva i pomaže u zaštiti ćelija od oštećenja. Takođe je važan za funkcionisanje imunog sistema. Pomaže u održavanju fiziološkog rada štitne žlijezde, čiji se rad remeti u uslovima pojačanog stresa. Ovome su podložnije žene. Statistički podaci govore u prilog tome, da žene oboljevaju 5 do 8 puta češće, u odnosu na muškarce.
Preporučena doza: 55-100 mcg dnevno.
Gvožđe
Gvožđe je važno za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca i prevenciju anemije, što može biti korisno za pomorce koji se osjećaju umorno ili malaksalo. Pomorci koji osjećaju hronični umor mogu imati koristi od suplemenata gvožđa.
Preporučena doza: 8-18 mg dnevno, u zavisnosti od nivoa gvožđa u organizmu i posebnih potreba.
Probiotici
Probiotici pomažu u održavanju zdrave crijevne mikroflore i mogu poboljšati probavu i imunitet, što je korisno za pomorce koji često mijenjaju ishranu i imaju neredovne obroke.
Preporučena doza: 1-10 milijardi CFU (jedinica koje formiraju kolonije) dnevno. Pri izboru je potrebno voditi računa da deklarisani broj CFU bude izražen na kraju roka upotrebe preparata.
Antioksidansi
Vitamin E, koenzim Q10 i beta-karoten su primeri antioksidansa koji pomažu u zaštiti tijela odoksidativnog stresa, što je važno za pomorce izložene fizičkim naporima i stresnim uslovima. Dodatno, beta-karoten podržava zdravlje kože i očiju, dok koenzim Q10 pomaže u proizvodnji energije na ćelijskom nivou i štiti srce i krvne sudove.
Vitamin E: 15-30 mg dnevno (22.4-45 IU). Beta-karoten: 3-6 mg dnevno. Koenzim Q10: 100-200 mg dnevno.
Esencijalne aminokiseline
Preporučena doza: Oko 10 g dnevno esencijalnih aminokiselina (kao suplement u prahu ili kapsulama), što uključuje aminokiseline poput leucina, izoleucina, valina, lizina, metionina, fenilalanina, treonina, triptofana i histidina.
Zašto je važno: Esencijalne aminokiseline su ključne za oporavak mišića, rast i imunitet, posebno kod fizički aktivnih pomoraca koji mogu imati povećane potrebe zbog napornog rada.
Melatonin, tinktura valerijane
Melatonin je supstanca koju luči naše telo, kada treba da uđe u fazu spavanja. Kao dijetetski suplement, od koristi je kod poremećenog ciklusa spavanja i nesanice.
Preporučena doza: 1 – 2mcg.
Tinktura od valerijane je sredstvo za umirenje i uvođenje u san. Može se koristiti kao samostalna tinktura ili u kombinaciji sa drugim biljkama, uglavnom matičnjakom i hmeljom. Već gotove tinkture dostupne su u apotekama i upotrebljavaju se u kapima, rastvorenim u manjoj količini vode.
Prije nego što se počne uzimanje bilo kog suplementa, preporučuje se konsultacija sa ljekarom kako bi se odredile odgovarajuće doze i isključile potencijalne kontraindikacije. Važno je pridržavati se preporučenih doza, jer prekomjerna upotreba nekih suplemenata, poput vitamina A, E ili selena, može biti štetna.
