Izvor fotografije: Shutterstock.com
Ako vam je dijagnostikovana hipertenzija, važno je da nastavite sa planom liječenja, uključujući promjene u načinu života, kako biste kontrolisali krvni pritisak i spriječili srčane bolesti.
Hipertenzija (visok krvni pritisak) predstavlja stanje u kojem je pritisak u krvnim sudovima previsok. Ovo stanje je veoma rasprostranjeno i može biti opasno ako se ne liječi, a često nema vidljivih simptoma. Jedini pouzdan način da se otkrije jeste redovno mjerenje krvnog pritiska.
Hipertenzija je jedan od vodećih uzroka preuranjene smrti širom svijeta, a globalni zdravstveni napori imaju za cilj smanjenje njenog prisustva za 33% u periodu od 2010. do 2030. godine u borbi protiv nezaraznih bolesti.
Krvni pritisak se izražava kroz dva broja. Prvi, sistolni pritisak, pokazuje snagu pritiska u krvnim sudovima kada srce pumpa. Drugi, dijastolni pritisak, pokazuje snagu pritiska kada srce odmara između otkucaja. Hipertenzija se dijagnostikuje ako je, na dva različita dana, sistolni pritisak 140 mmHg ili viši i/ili dijastolni pritisak 90 mmHg ili viši.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), faktori koji povećavaju rizik od visokog krvnog pritiska uključuju:
- stariju životnu dob
- genetiku
- prekomjernu tjelesnu težinu ili gojaznost
- fizičku neaktivnost
- ishranu bogatu solju
- prekomjerno konzumiranje alkohola
Promjenjivi faktori rizika za hipertenziju uključuju nezdravu ishranu (kao što je visok unos soli, ishrana bogata zasićenim i trans mastima i niska konzumacija voća i povrća), nedostatak fizičke aktivnosti, korišćenje duvana i alkohola, kao i prekomjernu težinu ili gojaznost. Okolinski faktori takođe igraju ulogu, pri čemu je zagađenje vazduha posebno značajno za hipertenziju i povezane zdravstvene probleme.
Nepromjenjivi faktori rizika uključuju porodičnu istoriju hipertenzije, starost iznad 65 godina i prisustvo drugih zdravstvenih stanja kao što su dijabetes ili bolesti bubrega.
Većina osoba sa hipertenzijom ne osjeća nikakve simptome. Vrlo visok krvni pritisak može izazvati glavobolje, zamućen vid, bol u grudima i druge simptome.
Osobe sa veoma visokim krvnim pritiskom (obično 180/120 ili više) mogu imati simptome kao što su: jaka glavobolja, bol u grudima, vrtoglavica, otežano disanje, mučnina, povraćanje, zamućen vid ili druge promjene vida.
Jedini način da se otkrije hipertenzija je mjerenje krvnog pritiska od strane zdravstvenog radnika. Mjerenje krvnog pritiska je brzo i bezbolno. Iako pojedinci mogu sami mjeriti krvni pritisak koristeći automatske uređaje, procjena od strane zdravstvenog radnika je važna za procjenu rizika i povezanih stanja.
Promjene u načinu života mogu značajno pomoći u upravljanju visokim krvnim pritiskom i koristiti svakome kome je dijagnostikovana hipertenzija. Iako su ove promjene djelotvorne, mnogi ljudi će i dalje morati da uzimaju propisane lijekove uz prilagođeni način života.
Evo nekoliko promjena u načinu života koje mogu pomoći u prevenciji i smanjenju visokog krvnog pritiska.
Šta treba raditi:
- Jedite više povrća i voća.
- Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći i budite fizički aktivniji. Aktivnosti mogu uključivati hodanje, trčanje, plivanje, ples ili vježbe snage kao što su dizanje tegova.
- Ciljajte na najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti sedmično ili 75 minuta intenzivne aktivnosti sedmično.
- Uključite vježbe snage dva ili više dana u sedmici.
- Radite na tome da izgubite kilograme ako imate prekomjernu težinu ili ste gojazni.
- Uzimajte lijekove tačno prema preporuci ljekara.
- Redovno idite na kontrole kod svog ljekara.
Šta treba izbjegavati:
- Izbjegavajte prekomjeran unos soli (pokušajte da unos bude ispod 2 grama dnevno).
- Smanjite unos hrane bogate zasićenim ili trans mastima.
- Suzdržavajte se od pušenja ili upotrebe duvanskih proizvoda.
- Ograničite unos alkohola na najviše jedno piće dnevno za žene i dva pića dnevno za muškarce.
- Nemojte preskakati ili smanjivati svoje propisane lijekove.
Procjenjuje se da 1,28 milijardi odraslih osoba starosti od 30 do 79 godina širom svijeta ima hipertenziju, od čega većina (dvije trećine) živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Oko 46% odraslih osoba sa hipertenzijom nije svjesno da ima ovo stanje.
Manje od polovine odraslih (42%) sa hipertenzijom je dijagnostikovano i liječi se.
Približno 1 od 5 odraslih osoba (21%) sa hipertenzijom ima kontrolisan krvni pritisak.
Izvor: Safety4Sea
