Izvor fotografije: Shutterstock.com
Prije svega, biti zelena luka znači biti svjestan okoline i razumjeti da imamo veliku etičku odgovornost za zaštitu našeg morskog i kopnenog okruženja.
Evropska unija predvodi evropske luke u pronalaženju različitih ekoloških rješenja uz obilje odredbi, poput Zelenog sporazuma i Paketa o prilagođavanju za 55 (Fit for 55). Trenutno evropske luke već imaju mnogo zelenih rješenja, ali rad zapravo još uvijek traje. Najvažnija rješenja su: LNG, OPS, obnovljive energije i zelena goriva.
Evropsko zakonodavstvo čini napore u u ostvarenju ciljeva EU da do 2030. smanji emisije za najmanje 55%. Zemlje članice EU rade na novoj zakonodavnoj regulativi kako bi postigle ovaj cilj i učinile EU klimatski neutralnom do 2050. godine.
Što se tiče vremenskog okvira ovih pravnih odredbi, Savjet je ponovo usvojio novu uredbu o dekarbonizaciji pomorskog sektora 25. jula 2023. godine. Bit će objavljena nakon ovog ljeta i primjenjivat će se od 1. januara 2025. godine, s izuzetkom članka 8/9 koji će stupiti na snagu 31. avgusta 2024. godine.
Najvažniji cilj ove regulative je povećanje potražnje i kontinuirane upotrebe niskougljeničnih i obnovljivih goriva te smanjenje štetnih emisija (GHG) iz pomorskog sektora, uz istovremeno osiguranje glatke funkcionalnosti pomorskog prometa i izbjegavanje poremećaja na unutrašnjem tržištu.
Smatram da je za luke važno znati još jednu tačku uredbi, a to je uslov da se putnički brodovi i kontejnerski brodovi priključe na kopno za potrebe električne energije dok su vezani na pristaništu u većim lukama EU od 2030. godine.
Da li će luke biti spremne, ostaje da vidimo…
Izvor: MedCruise
