Izvor fotografije: Shutterstock.com
Novinski naslovi sve češće impliciraju rekordni porast temperatura na kopnu, praćen požarima i drugim elementarnim nepogodama. Međutim, čini se da rekordne temperature okeana zabilježene ove godine, iako predstavljaju podjednako ozbiljan problem, ne zavređuju pažnju u istoj mjeri.
Svjetski okeani gotovo svake nedelje obaraju nivo površinske temperature. Takve visoke temperature mogle bi donijeti ekstremne vremenske uslove na brodskim rutama i lukama i gubitke za industriju mjerene u milijardama.
Atlantski okean postaje sve topliji. Prema EU’s Copernicus Climate Change Service Evropske unije, prosječna temperatura globalne površine okeana 31. jula bila je tačno 20,96 stepeni celzijusa, nadmašujući prethodni rekord postavljen 2016. godine. Međutim, temperatura površine Atlantskog okeana skočila je na rekordnih 25°C, čak 1°C više u odnosu na prethodni rekord postavljen 2020. godine. Ovaj trend rastućih temperatura neprestano ukazuje na pojavu sve većeg broja morskih oluja sa kojima će se brodovi suočavati.
“Zemlja je fizička mašina, koja uvijek teži ravnoteži, a uragani su jedan od najefikasnijih načina za globalnu distribuciju toplote. Nažalost, mogu biti i prilično destruktivni i moraju se poštovati.” rekao je Jesse Vecchione iz Weathernews i dodao:
“Kritična temperatura u razvoju tropskih ciklona koju meteorolozi prate je 27°C, a sa povećanjem globalnog indeksa temperature, možemo očekivati da će se ta granica češće prekoračivati, što će dovesti do učestalog razvoja uragana”.
Ove promjene u vremenskim obrascima prijete cijeloj brodskoj industriji – vlasnicima i operaterima brodova, vlasnicima tereta i lukama.
Globalno zagrijavanje stvara veći broj izuzetno visokih talasa, sve žešćih i iznenadnih oluja daleko na moru. Dizajn brodova – i konfiguracija tereta – u budućnosti će morati da se prilagodi ovim brzo promjenljivim vremenskim obrascima.
Tokom zimskog perioda na Sjevernom Pacifiku dolazilo je do incidenata sa ispadanjem kontejnera zahvaljujući ogromnim talasima, naročito ONE Apus, koji je izgubio do 200 miliona dolara vrijednih kontejnera krajem 2020. godine.
Naučnici tvrde da, ako ne smanjimo emisije širom svijeta, može doći do povećanja učestalosti i veličine ekstremnih talasa za do 10% u obimnim okeanskim regijama.
“Okean je već apsorbovao 90% toplote generisane od strane ljudi koji koriste fosilna goriva, kao i oko 30% ugljen-dioksida emitovanog sagorijevanjem fosilnih goriva. Topla voda takođe se širi i povećava nivo mora, a sadrži manje kiseonika. Dakle, vidimo da se okean zagrijava, gubi kiseonik i postaje veći. Toplota okeana, takođe će pojačati oluje.” objasnila je Sarah Cooley, direktorka za klimatsku nauku u nevladinoj organizaciji Ocean Conservancy.
“Rizici vlasnika tereta uključuju oštećenje i gubitak tereta, skupe zakašnjele isporuke i potencijalno više taksi za zadržavanje brodova.” rekla je McCullough.
Osim toga, porast nivoa mora zbog visokih temperatura može zahtijevati znatne radove na podizanju visina terminala luka. Ocean Conservancy je primijetio da samo podizanje visine postojećih terminala luka može koštati više od 63 milijarde dolara do kraja vijeka.
Međutim, i brodski saobraćaj ima svoj doprinos svemu tome. Komercijalna upotreba fosilnih goriva u brodskom saobraćaju generišu oko 1 milijardi metričkih tona gasova staklene bašte svake godine, kao i crni ugalj i čađ. Korišćenje vjetropogona, sporog plovidbenog režima, razvoj i upotreba alternativnih goriva sa niskim i skoro nultim emisijama tokom cijelog životnog ciklusa znatno će smanjiti štetne emisije u brodskom saobraćaju.
Postoji i drugi način na koji pomorski saobraćaj doprinosi porastu temperatura mora, iako se to dešava kao neslužbeni efekat.
Globalna regulacija o sumporu uvedena 2020. godine od strane IMO-a smanjila je emisiju sumpornog zagađenja brodova za više od 80% i poboljšala kvalitet vazduha širom svijeta. Smanjenje je takođe umanjilo efekat sulfatnih čestica u zasijanju i osvijetljavanju karakterističnih niskih, nestajućih reflektujućih oblaka koji prate brodove – takozvani brodski tragovi – i pomažu da se planeta hladi.
Još jedan način na koji brodovi doprinose povećanoj proizvodnji štetnih gasova je kroz obraštanje, proces u kojem se morske biljke i životinje pričvršćuju za trupove brodova. I to će se pogoršati kako se okeani budu zagrijavali.
Obraštanje može oštetiti brod, povećati otpor i njegov trenutni efekat je gubitak brzine broda pri konstantnoj snazi – ili povećanje snage da bi se održala konstantna brzina, što dovodi do povećanih emisija. Akumulirani troškovi obraštanja trupa broda mogu iznositi 30 milijardi dolara u poslovnim troškovima, plus milioni tona CO2 godišnje, prema studijama koje je sproveo DNV, društvo za klasifikaciju brodova.
S obzirom na to da vrste koje uzrokuju obraštanje napreduju u toplijim vodama, rizik od njihovog naseljavanja na trupovima brodova značajno raste iz godine u godinu.
“Trendseteri bi trebali vidjeti priliku. Sa povećanim temperaturama, pomorski prolazi sjeverno od Rusije i Kanade trebali bi se češće koristiti. To će dovesti do značajnog smanjenja emisija, jer će putovanja biti mnogo kraća.” – rekao je Vecchione iz Weathernews-a, pokušavajući da istakne i nešto pozitivno u zaključku.
Izvor: Splash247
