Izvor fotografije: Shutterstock.com
Astronauti sa Apollo 17 misije donijeli su sa Mjeseca neke sitne kristale 1972. godine. Naučnici su sada utvrdili da je Mjesec stariji nego što smo mislili. Prije ovoga, vjerovalo se da ima oko 4,425 milijardi godina. Međutim, nova studija nam govori da je zapravo star 4,46 milijardi godina. To je četrdeset miliona godina više nego što se prethodno mislilo.
Ovoj studiji su predvodili Field Museum i Univerzitet u Glazgovu. Koristili su posebnu mašinu na Sjeverozapadnom univerzitetu da im pomogne. Ova mašina se zove “atom-probe tomography facility”. Pomogla im je da otkriju starost najstarijeg kristala u uzorku Mjeseca.
Ovi posebni kristali, nazvani cirkon kristali, bili su skriveni u mjesečevoj prašini. Saznanje koliko su stari ovi kristali, pruža bolji uvid naučnicima u shvatanje kada je Mjesec zapravo formiran. Uzorci Mjeseca donijeti su nazad na Zemlju prije pedeset godina, ali tek sada imamo odgovarajuće alate da detaljno ispitamo uzorke. To uključuje posebnu metodu nazvanu “atom-probe tomography”.
Analiza radioaktivnog raspadanja cirkon kristala
Gledajući cirkon kristale atom po atom, naučnici su mogli da vide koliko se atoma promijenilo zbog radioaktivnosti.
Kada atom prolazi kroz takvu promjenu, gubi neke svoje dijelove nazvane protoni i neutroni i pretvara se u potpuno drugi element.
Na primjer, uranijum se pretvara u olovo. Naučnici znaju koliko vremena je potrebno za ovu promjenu. Provjeravajući koliko ima uranijuma i olova u uzorku, mogu da shvate koliko je star, prema Sjeverozapadnom univerzitetu.
Radiometrijsko datiranje je donekle slično pješčanom satu, kako objašnjava Filip Hek, koji je glavni autor studije iz Field Museum-a. U pješčanom satu, pijesak se pomjera iz jednog dijela u drugi, i kako vrijeme prolazi, možete detektovati više pijeska u donjem dijelu.
Radiometrijsko datiranje funkcioniše na sličan način. Određuje koliko ima originalnih atoma, nazvanih roditeljski atomi, i koliko se ovih transformisalo u različite atome, nazvane ćerka atomi. Pošto znamo koliko brzo se ova promjena dešava, možemo da shvatimo koliko je vremena prošlo.
Proces formiranja Mjeseca prije oko četiri milijarde godina
Prije više od četiri milijarde godina, kada je naš solarni sistem bio mlad i Zemlja je još uvijek bila u razvoju, ogroman objekat veličine Marsa sudario se sa Zemljom. Ovaj ogroman sudar je izazvao odlamanje dijela Zemlje i formiranje Mjeseca. Intenzivna energija ovog udara je istopila stijene koje su na kraju postale površina Mjeseca, izvijestio je Sjeverozapadni univerzitet.
Izvor: Greek Reporter
