Izvor fotografije: Shutterstock.com
Dok, je ogroman kineski kontejnerski brod manevarisao kroz uske brane Miraflores na Panamskom kanalu, oko njega se diglo nekih 27 miliona galona vode, pokrećući brod kroz ovaj ključni pomorski prečac između Tihog i Atlantskog okeana.
Ono što se događa duž ovog vještačkog vodenog puta bacilo je svjetlo na to kako globalno zagrijavanje i ekstremne vremenske prilike uzrokovane klimatskim promjenama mogu uticati na industriju pomorskog prevoza, koja pokreće 80% svjetske trgovine.
Usporavanje aktivnosti dolazi i u trenutku kada su napadi na brodove u Crvenom moru naveli vlasnike brodova da preusmjere plovila na druge rute.
Ali trenutno, Panamski kanal – koji upravlja sa gotovo 3% svjetske pomorske trgovine – nije dobro postavljen da preuzme višak. Sa smanjenjem obima svojih prelaza za otprilike jednu trećinu, globalni tokovi pomorske trgovine suočavaju se sa preoblikovanjem.
Kako navode stručnjaci iz industrije, to bi moglo dovesti do toga da hiljade brodova koristi duže rute, što bi zauzvrat povećalo emisije ugljen-dioksida koje mijenjaju klimu i troškove prevoza.
Teška suša prošle godine uzrokovala je pad nivoa vode u jezeru Gatun, glavnom rezervoaru napajan kišom koja “hrani” brane kanala. Oktobar je zabilježio najnižu količinu padavina za taj mjesec od 1950. godine.
2023. je bila najtoplija godina ikad zabilježena – pogoršana fenomenom El Nino, koji donosi toplije temperature površine okeana u istočnom i centralnom Pacifiku, koje su takođe povećale isparavanje iz jezera.
“Mi zavisimo od kišnice,” rekla je Ilya Espino de Marotta, prvi glavni službenik za održivost kanala.
“Ranije ste imali sušne godine na svakih 15 do 20 godina. Međutim, sada sušnu godinu smo imali 2016, zatim 2019, kao i 2023, tako da, očigledno postoji klimatski problem koji treba riješiti,” rekla je. Rezultirajući da je nedostatak vode veliki problem, jer svaki brod koji prolazi kroz 80 kilometara dug vodeni put koristi oko 193 miliona litara vode iz jezera Gatun.
Jezero takođe osigurava pitku vodu za oko polovine stanovnika Paname, i balansiranje ovih ključnih, ali konkurentskih zahtjeva na ograničeni resurs biće kritično pitanje za svakog ko dođe na vlast nakon predsjedničkih izbora u maju.
Espino de Marotta kaže da se pitka voda prioritizuje, ali s obzirom na ekonomsku važnost kanala, snabdijevanje vodom i za brodarstvo i za ljude mora ostati održivo.
Prošle godine, prvi put u svojoj više od 100-godišnjoj istoriji, Vlasti Panamskog kanala (ACP) bili su primorani da ograniče tranzite brodova zbog niskog nivoa vode u jezeru Gatun. Redovi brodova su se nagomilali, a tarife za prevoz su porasle zbog zagušenja.
U normalnim vremenima, oko 36 brodova koji prevoze sve, od LNG-a i soje iz Sjedinjenih Američkih Država do bakra i trešanja iz Čilea, prelaze kanal svaki dan, ali je taj broj ove godine smanjen na 24.
Slavljen kao jedno od svjetskih čuda kada je otvoren 1914. godine, kanal su izgradile Sjedinjene Američke Države tokom desetogodišnjeg građevinskog poduhvata nakon neuspješnog francuskog iskopa. Preuzela ga je Panama krajem 1999. godine.
Trenutna ograničenja brodarstva će se primjenjivati barem do kraja sušne sezone u aprilu, i ako kiše stignu u maju kako se očekuje, kanal planira postepeno povećanje dnevnih slotova.
Ali, ako kiše kasne ili su oskudne, moglo bi doći do daljih ograničenja brodarstva.
U 2022. godini, vlasti kanala su doprinijele oko 2,5 milijarde dolara državnom budžetu, što je ekvivalentno oko 3% bruto domaćeg proizvoda Paname.
Kanal je takođe izvor nacionalnog ponosa, jer omogućava ovoj maloj zemlji da ima značajnu ulogu na svjetskoj sceni. Zemlje Latinske Amerike zavise od kanala, a oko 14% pomorskog trgovinskog prometa iz i u Sjedinjene Američke Države takođe prolazi kroz njega, prema konsultantskoj firmi McKinsey.
Izvor: japantimes.co.jp
