Izvor fotografije: Shutterstock.com
Svake godine tokom ljetnih mjeseci povećava se broj ljudi koji borave na moru što direktno povećava mogućnost interakcije čovjeka s morskim životinjama. Ministarstvo zaštite okoline i zelene tranzicije ovim putem podsjeća na pravila ponašanja prilikom susreta s delfinima, kitovima i morskim kornjačama kako bi se smanjio uticaj na životinje i spriječili neželjeni događaji.
U Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta kitova (Cetacea), a najbrojnija vrsta na području cijelog Jadrana je dobri delfin (Tursiops truncatus). Prugasti delfin (Stenella coeruleoalba), glavati delfin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora, dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Ulješura (Physeter microcephalus), dugoperajni bjelogrli delfin (Globicephala melas), crni delfin (Pseudorca crassidens) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae) pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični delfin (Delphinus delphis), koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru, sada broji oko 30-50 jedinki.
Kitovi se nalaze na vrhu lanca ishrane morskih ekosistema te utiču na njihovu strukturu i funkcionisanje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utiče na morski ekosistem. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan krivolovom, slučajni ulov tokom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), zagađenje mora, bolesti i namjerno ubijanje.
Pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom ili kitom
- Ne usmjeravajte plovilo direktno prema opaženim životinjama!
- Ukoliko se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihovog kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine!
- Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila!
- Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta!
- Ukoliko kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja)!
- Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postepeno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinja!
- Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati!
- Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može dovesti do njihove smrti!
U Jadranskom moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača: glavata kornjača (Caretta caretta), zelena kornjača (Chelonia mydas) i sedmoprugasta kornjača (Dermochelys coriacea). Glavata kornjača je najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru, koje se smatra jednim od najvažnijih područja za prehranu ove vrste u Sredozemnom moru, pri čemu jedinke potiču iz grčke natalne populacije.
Morske kornjače su migratorne vrste gmazova koje nastanjuju morski ekosistem i većinu svog vremena provode pod vodom. Danas su jedna od najugroženijih vrsta morskih organizama. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima te zagađenje. Većina pravila ponašanja prilikom susreta sa delfinom i kitom odnosi se i na susret s morskim kornjačama.
Izvor: istra24.hr
