Izvor fotografije: Shutterstock.com
U poređenju sa Njemačkom, Italija ima više gradova sa zonama niskih emisija, u kojima mogu da se kreću vozila sa minimalnim ili nultim emisijama. U međuvremenu, Copenhagen i Amsterdam, dvije prijestonice Evropske unije, postavile su cilj da do 2025. godine cijeli svoj vozni park u javnom prevozu prebace sa autobusa na dizel pogon na električne autobuse.
Ovo su samo dvije od deset ključnih tačaka koje je objavila njemačka konsultantska firma M3E sa sjedištem u Berlinu, koje oslikavaju trenutno stanje u Evropi. U Norveškoj, koja se smatra zemljom sa najvećim procentom električnih automobila u EU, ne postoji PDV od 25% na kupovinu električnih vozila za iznose do 43.000 eura. To praktično znači da je maloprodajna cijena električnog automobila znatno niža. Španska vlada je zakonski obavezna da opremi javne parkinge sa najmanje jednim punjačem za svakih 20 parking mjesta.
Planovi poljske vlade uključuju oslobađanje od emisija ugljen-dioksida, sa ciljem da do 2030. godine u zemlji bude 1,46 miliona električnih i plug-in hibridnih automobila. U Francuskoj, registracija automobila sa emisijama ugljen-dioksida iznad 194 grama/km košta dodatnih 60.000 eura.
Kontrola emisija koja se trenutno primjenjuje na automobile biće proširena i na sektor drumskog transporta u EU do 2027. godine. Danas u Holandiji postoji nacionalni sporazum koji predviđa izgradnju 50 stanica za punjenje vodonika do 2025. godine. Ovo praktično znači da Holandija namjerava da ostane korak ispred u oblasti vodonične mobilnosti, koja će, kako se čini, u narednim godinama funkcionisati paralelno i podržavati električnu mobilnost.
Na kraju, Kipar subvencioniše kupovinu električnih lakih komercijalnih vozila (LCV), gdje subvencija dostiže do 15.000 eura po vozilu nakon povlačenja starog komercijalnog vozila. Vrijedi napomenuti da Estonija, do danas, ostaje jedina zemlja EU koja ne nudi poreske olakšice za električna vozila.
Izvor: naftikachronika.gr
