Izvor fotografije: Shutterstock.com
Decenijama su naučnici smatrali da je površina Mjeseca geološki neaktivna i da su se tektonske promjene zaustavile prije nekoliko milijardi godina. Veliki grebeni na njegovoj bližoj strani smatrani su posljedicom skupljanja Mjeseca tokom vremena, bez značajnijih aktivnosti u novijoj istoriji.
Međutim, novo istraživanje sugeriše da se dijelovi lunarne površine i dalje mijenjaju, osporavajući dugogodišnje teorije o njegovoj geološkoj prošlosti. Tim istraživača sa Smitsonian instituta i Univerziteta Maryland identifikovao je 266 ranije nepoznatih malih grebena na daljoj strani Mjeseca.
Otkriće, objavljeno u časopisu The Planetary Science Journal, ukazuje da su ovi reljefni oblici mnogo mlađi od ranije proučavanih grebena, što postavlja nova pitanja o trenutnoj geološkoj aktivnosti Mjeseca. Naučnici su dugo procjenjivali da su se najveće geološke promjene na Mjesecu dogodile prije 2,5 do 3 milijarde godina. Međutim, novo istraživanje, koje je predvodila naučnica Jaclyn Clark sa Odjeljenja za geologiju Univerziteta Maryland, dovodi u pitanje pretpostavku da je Mjesec geološki mrtav.
„Vidimo da su ove tektonske formacije bile aktivne u posljednjih milijardu godina i da možda i danas bilježe određenu aktivnost“, rekla je Clark.
Koristeći napredne metode mapiranja i modeliranja, istraživački tim otkrio je da se grebeni pojavljuju u grupama od 10 do 40, uglavnom u vulkanskim oblastima starim između 3,2 i 3,6 milijardi godina. Ove regije vjerovatno sadrže oslabljene slojeve ispod površine, što ih čini podložnijima promjenama.
Kako bi procijenili starost ovih grebena, naučnici su koristili tehniku brojanja kratera, kojom se procjenjuje staros površine na osnovu broja udarnih kratera koji su se akumulirali tokom vremena. Manji broj kratera ukazuje na mlađu starost reljefa.
„Nakon brojanja kratera oko ovih malih grebena i uočavanja da neki grebeni sijeku postojeće udarne kratere, vjerujemo da su ove formacije bile tektonski aktivne u posljednjih 160 miliona godina“, objasnila je Klark.
Clark je primijetila da grebeni na daljoj strani Mjeseca nalikuju onima koji su ranije otkriveni na bližoj strani, što sugeriše da su nastali pod uticajem istih sila. Naučnici vjeruju da bi kombinacija sporog skupljanja Mjeseca i promjena u njegovoj orbiti mogla biti odgovorna za formiranje ovih struktura.
Misije Appolo otkrile su plitke mjesečeve zemljotrese prije nekoliko decenija, ali novo istraživanje sugeriše da bi ovi grebeni mogli biti povezani sa sličnim podzemnim aktivnostima. Ovo otkriće otvara nova pitanja o unutrašnjoj strukturi Mjeseca i mogućnosti da on i dalje pokazuje geološku dinamiku.
Ovi nalazi mogu imati značajne posljedice za buduće svemirske misije, posebno one koje planiraju dugoročno prisustvo ljudi na Mjesecu. Ako se lunarna površina i dalje mijenja, određene regije bi mogle predstavljati rizik za astronaute i opremu.
„Nadamo se da će buduće misije na Mjesec uključivati alate poput radara za penetraciju tla, kako bi naučnici mogli bolje razumjeti strukture ispod lunarne površine“, rekla je Klark.
„Saznanje da je Mjesec i dalje geološki dinamičan ima veoma važne posljedice za planiranje lokacija na kojima ćemo postavljati astronaute, opremu i infrastrukturu.“
Kako svemirske agencije nastavljaju sa pripremama za buduća istraživanja Mjeseca, razumijevanje njegovih geoloških procesa postaje ključno. Otkrića iz ove studije mogla bi pomoći u planiranju misija i osiguravanju sigurnijih slijetanja za astronaute koji će istraživati najbližeg susjeda Zemlje.
Izvor: Greek Reporter
