Izvor fotografije: Capital Link Forum
U svojim prvim obraćanjima na 15. godišnjem Capital Link forumu posvećenom operativnoj izvrsnosti u pomorstvu, Ioanna Prokopiou, izvršna direktorka kompanije Prominence Maritime i buduća predsjednica BIMCO-a, istakla je potrebu za usvajanjem održivih rješenja, uz stvaranje stabilnog regulatornog okvira kada je riječ o procesu dekarbonizacije.
Prokopiou je posebno naglasila značaj dugoročnog planiranja, koje bi trebalo da obuhvati barem dvadesetogodišnji period, odnosno vremenski okvir jednak životnom vijeku broda. Takav pristup bi omogućio da usvojeni regulatorni okvir ne učini investicije brodovlasnika zastarjelim. Navela je i da, usljed klimatske krize, sve teče obrnutim redoslijedom – propisi postoje, ali ne i odgovarajuća sredstva. Dekarbonizacija, kako je istakla, predstavlja poseban izazov upravo za pomorski i avio sektor, znatno veći nego za druge industrije.
Govoreći o globalnoj ulozi IMO-a, Prokopiou je naglasila da je IMO od presudne važnosti za pomorsku industriju i da pomorstvo ostaje snažno posvećeno ovoj instituciji.
U nastavku izlaganja iznijela je i podatke koji se odnose na potražnju i dostupnost alternativnih goriva. Prema njenim riječima, pomorstvu će biti potrebno:
- 440 miliona tona zelenog metanola godišnje, dok je trenutna dostupnost 3 miliona tona
- 470 miliona tona zelene amonijaka, uz trenutnu dostupnost od 6,4 miliona tona godišnje
- 180 miliona tona zelenog LNG-a, dok je trenutna dostupnost svega 10.000 tona godišnje
- 70 miliona tona zelenog vodonika, uz dostupnost od 1,5 miliona tona
U tom kontekstu, Prokopiou je izjavila da postoje operativne mjere koje se mogu uvesti i primijeniti znatno brže od alternativnih goriva. Među njima su, na primjer, optimizacija rute prema vremenskim uslovima (weather routing) i druge tehnologije. Prema njenim riječima, implementacijom tih mjera emisije gasova staklene bašte mogle bi se smanjiti za 15 do 20 odsto.
Osvrnula se i na LNG, rekavši da to gorivo nije idealno, ali da je dokazano efikasno. Ipak, podsjetila je da je za izgradnju potrebne infrastrukture za snabdijevanje LNG-om bilo potrebno više godina, dok u zemljama u razvoju, posebno u Africi i Južnoj Americi, takva infrastruktura gotovo i da ne postoji.
Na kraju izlaganja, Prokopiou je izrazila sumnju u vezi sa načinom upravljanja sredstvima koja će biti prikupljena kroz moguće kazne za brodarske kompanije, a koje bi, prema procjenama, mogle dostići iznos i do 100 milijardi dolara u narednim godinama.
„Oko 11.000 malih i srednjih brodarskih kompanija čini kičmu globalne pomorske industrije. U trenutnim okolnostima, većina njih mogla bi pretrpjeti nepopravljive posljedice.“, zaključila je.
Izvor: naftikachronika.gr
