Izvor fotografije: G. Prokopiou, Th. Martinos, G. Koustas, A. Hatzigiannis and S. Paliou
Grčki brodovlasnici Georgios Prokopiou, Giannis Koustas, Thanasis Martinos, Andreas Hatzigiannis i Semiramis Paliou danas su u podne, tokom diskusije u okviru konferencije Maritime Cyprus koja se održava u Limasolu, u prisustvu generalnog sekretara IMO-a, Arsenia Domingueza, detaljno analizirali probleme koji bi mogli nastati zbog predstojećih odluka o vremenskom okviru za dekarbonizaciju.
Snažnim i argumentovanim izlaganjima – svako na svoj način – svi učesnici su se saglasili da će, ukoliko se donesu mjere bez uvažavanja njihovih stavova i bez uključivanja njihovih prijedloga, doći do ozbiljnih problema u procesu zelene tranzicije i postepenog smanjenja emisije ugljenika.
Najdirektniji je bio Georgios Prokopiou, osnivač i predsjednik kompanije Dynacom Tankers Management Ltd., koji je istakao da je budućnost energetske tranzicije u tehnologijama za hvatanje i skladištenje ugljenika (Carbon Capture), a ne u alternativnim gorivima, naglasivši:
„Mi, preduzetnici, biramo ono što je izvodljivo, a ne ono što je hipotetično i poželjno, jer brodovlasnici već traže i primjenjuju efikasnija rješenja.“
Prokopiou je potom naglasio da već postoje operativne mjere koje se primjenjuju i da novija generacija brodova već emituje 35% manje gasova u poređenju sa starijima. Ako se te mjere kombinuju s dodatnim poboljšanjima, moguće je postići i do 50% manje emisije, bez potrebe za prelaskom na alternativna goriva.
Dodao je da njegova porodična brodarska grupacija trenutno gradi 103 broda, izražavajući ponos što modernizuje flotu na realan i održiv način. Takođe je predvidio da na narednoj Generalnoj skupštini IMO-a, većina članica neće odobriti novi Net-Zero Framework propis. Međutim, dodao je da, ukoliko bude usvojen, „trošak će na kraju snositi potrošač“.
Thanasis Martinos, osnivač i izvršni direktor kompanije Eastern Mediterranean Maritime Limited, fokusirao se na evropske propise, nazvavši nepravednim to što brodovi koji plove svjetskim rutama, ali samo nakratko pristaju u lukama EU, moraju plaćati neproporcionalno visoke naknade.
Martinos je dodao:
„S mjerama koje se predlažu u IMO-u, krajnji gubitnik će biti evropski potrošač, jer će upravo on platiti ukupni trošak.“
Govoreći o Kini, istakao je da je ona već najveći svjetski brodograđevni centar, sa kvalitetom gradnje uporedivim s onim u Južnoj Koreji i Japanu. Izrazio je i mišljenje da će Indija, zahvaljujući niskim troškovima rada i naprednoj tehnologiji, u budućnosti igrati jednako značajnu ulogu.
Komentarišući uvođenje lučkih taksi za kineske brodove, Martinos je rekao da je to pogrešan potez i dodao da bi naredna administracija SAD-a mogla te mjere ukinuti ili izmijeniti.
Predsjednik Udruženja brodovlasnika Kipra, Andreas Hatzigiannis, koji je ujedno i predsjednik i izvršni direktor Cyprus Sea Lines, izrazio je pesimistično mišljenje da će IMO-ov propis o dekarbonizaciji vjerovatno biti usvojen, ali da će postojati dva velika gubitnika – Evropska unija i potrošači, dok će „pobjednik na kraju biti kineska ekonomija“.
Takođe je naglasio:
„Sve dok Evropa ostaje podijeljena, Kina će dodatno širiti svoju dominaciju.“
Giannis Koustas, predsjednik kompanije Danaos Corporation, rekao je da nije moguće kreirati pomorske politike bez konsultacija s industrijom i dodao:
„Ogromna sredstva se prikupljaju kroz ekološke takse, a ne znamo gdje ta sredstva idu, niti koliko će se vratiti u brodarsku industriju radi modernizacije flota.“
Govoreći o brodovima koje njegova kompanija trenutno gradi, Koustas je istakao da su se odlučili za metanol kao gorivo i poručio:
„Pomorska zajednica treba pažljivo pratiti šta Kina gradi – i kakva brodogradilišta i kakve energetske projekte razvija. Jedino Kina ozbiljno povećava proizvodnju zelenih goriva, a COSCO ulaže u motore s dvostrukim gorivom (methanol & diesel), a ne u LNG.“
Na kraju, Semiramis Paliou, izvršna direktorka kompanije Diana Shipping, naglasila je da je dekarbonizacija izuzetno skup proces i da bi sredstva prikupljena kroz ekološke takse trebalo iskoristiti za zelenu tranziciju, jer su potrebna ogromna ulaganja i u modernizaciju flota i u infrastrukturu luka. Zaključila je:
„Nedostatak jasnoće o budućnosti stvara nesigurnost.“
Izvor: mononews.gr
