Izvor fotografije: Shutterstock.com
Visok nivo knjige narudžbi mogao bi označiti početak talasa obnove flote tankera, budući da odnos narudžbi i postojećih brodova trenutno iznosi 14,1 procent.
Prema podacima BIMCO-a, u martu 2023. godine taj odnos je iznosio svega 2,8 procenta, kao posljedica izuzetno malog broja narudžbi tokom 2022. godine. Od 2023. godine naručeno je 325 tankera za sirovu naftu ukupne nosivosti 68,7 miliona dwt, dok knjiga narudžbi trenutno obuhvata 309 brodova ukupne nosivosti 65,8 miliona dwt.
Predviđa se da će isporuke dostići vrhunac 2027. godine sa 28,2 miliona dwt, te da će 98 odsto nosivosti iz knjige narudžbi biti isporučeno do kraja 2028. godine. Tankeri tipa Suezmax i VLCC čine većinu narudžbi sa 135 odnosno 128 brodova, prema podacima BIMCO-a. Veličina knjige narudžbi može izgledati pretjerano velika u poređenju sa očekivanim rastom globalne potražnje za naftom. U nedavnom izvještaju World Energy Outlook, Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da će prosječni godišnji rast globalne potražnje za naftom od 2024. do 2035. godine iznositi najviše 0,7 odsto godišnje, ističe vodeći brodarski analitičar BIMCO-a, Nils Rasumusen.
Stoga je od ključnog značaja da većina brodova obuhvaćenih narudžbinama zamijeni starija i manje efikasna plovila, umjesto da se dodatno uveća postojeća flota. Ova pretpostavka djeluje realno ako se uzme u obzir da je 18,2 procenta flote danas starije od 20 godina.
Uprkos relativno velikoj knjizi narudžbi i mogućem slabijem rastu potražnje, čini se vjerovatnim da tržište može postići ravnotežu između ponude i potražnje ukoliko se stariji brodovi pošalju na reciklažu. Međutim, procjenjuje se da preko 40 odsto potencijala za reciklažu dolazi iz brodova na koje se primjenjuju sankcije. Sankcije takođe ograničavaju prodaju tih brodova, što može dodatno odložiti njihovu reciklažu i dovesti do nižih cijena reciklaže u odnosu na brodove koji nisu pod sankcijama, zaključuje Rasumusen.
Izvor: naftikachronika.gr
