Izvor fotografije: Shutterstock.com
Trećeg dana američkih i izraelskih udara na Iran, tajkun u sektoru tankera Nikolas Tsakos primao je učestale pozive svog tima iz Londona koji je pokušavao da obezbijedi osiguranje za njegove tankere koji plove neposredno izvan Persijskog zaliva, dok su premije naglo rasle zbog odmazde Teherana i napada na energetska postrojenja u regionu.
„U stanju smo pripravnosti. Imamo tri broda u tom području“, kaže Cakos za Forbes u telefonskom razgovoru iz svoje kancelarije u Atini. „Ali vremena su zanimljiva. Koristimo prednosti spot tržišta, koje je veoma povoljno.“
Cakos je u poslu s tankerima već decenijama. Osnovao je kompaniju Tsakos Energy Navigation, grčku firmu za transport sirove nafte i naftnih derivata, 1993. godine, sa 30 godina. Kompanija je izašla na berzu u Njujorku 2002. godine. Pod kontrolom je njega i njegovog 89-godišnjeg oca Panajotisa (Panagiotis), grčkog brodarskog milijardera.
Iako je poslovanje s tankerima oduvijek oscilovalo u skladu s cijenama nafte i geopolitičkim događajima, ova godina je izuzetno dobra za Cakosa i njegovu kompaniju iz, moglo bi se reći, neuobičajenih razloga.
Ogromni skok cijene prevoza tankerima
Administracija Donalda Trampa zarobila je 3. januara venecuelanskog predsjednika Nicolas Maduro-a. Njegovo uklanjanje otvorilo je izvoz nafte iz te zemlje i omogućilo većem broju zapadnih tankerskih kompanija da obnove poslovanje tamo. Jedan od Cakosovih brodova, Mediterranean Voyager, bio je prvi tanker koji je tog dana ukrcao naftu u Venecueli.
Cakos navodi da su spot cijene zakupa njegovih brodova u Venecueli do kraja januara porasle na 110.000 dolara dnevno, u odnosu na prethodnih 70.000 dolara. Toliko klijent – poput naftne kompanije ili trgovca naftom – plaća tankerskoj firmi za jedan brod dnevno s trenutnim utovarom. Sada, nakon udara na Iran, kaže da cijena za pojedine brodove dostiže i 160.000 dolara dnevno. „To je dobra stvar. Nadao sam se da sve ovo neće biti zbog ove situacije [u Iranu], ali tu smo gdje smo“, dodaje.
Više cijene podstaknute su i poremećajima u pomorskim rutama, kako u Crvenom moru, gdje je proiranska Huti milicija gađala zapadne brodove, tako i sada u Hormuškom moreuzu. Teheran praktično zatvara ključni prolaz kroz koji svakodnevno prolazi oko 20% svjetskih zaliha nafte. To je dovelo i do rasta cijena akcija tankerskih kompanija.
Skok vrijednosti akcija
Akcije kompanije Tsakos Energy Navigation porasle su 69% od početka godine, uključujući više od 4% u ponedjeljak, prvog dana trgovanja nakon udara na Iran. Akcije kompanije Frontline, pete najveće svjetske firme za transport nafte tankerima, u kojoj milijarder Džon Fredriksen (John Fredriksen) ima značajan udio, ostvarile su još bolji rezultat: porasle su 93% u posljednjih 60 dana.
Svi ovi faktori povećali su bogatstvo 13 najbogatijih vlasnika tankera koje prati Forbes više od 50% tokom protekle godine, na ukupno 130 milijardi dolara, uglavnom zahvaljujući višim cijenama akcija i vrijednosti brodova.
Čak i prije američkih vojnih poteza, cijene pojedinih tankera su brzo rasle. Na primjer, potražnja za ogromnim tankerima poznatim kao VLCC, koji mogu da obavljaju dugolinijske plovidbe, počela je naglo da raste u decembru.
Veliki tankeri i flota „u sjenci“
Veliki dio toga podstakla je južnokorejska kompanija Sinokor, koja je u oko tri mjeseca potrošila više od 2,5 milijardi dolara na ubrzanu kupovinu VLCC brodova kako bi formirala jednu od najvećih flota u svijetu.
Nedavno su cijene polovnih VLCC brodova dostigle nivoe kakvi nijesu viđeni u protekloj deceniji. Deset godina stari brodovi prodaju se za više od 100 miliona dolara po komadu, prema podacima kompanija Veson Nautical i Signal Group.
„Svi ovi brodovi kupljeni su po cijenama znatno višim nego prilikom njihove prethodne prodaje“, kaže Fredrik Dibvad (Fredrik Dybwad), analitičar investicione banke Fearnley Securities iz Osla, specijalizovane za pomorstvo i energetiku.
Dodatni podsticaj tankerskim kompanijama daje i američka kampanja protiv takozvane „sive“ ili flote „u sjenci“. To je grupa više od 1.000 zastarjelih tankera registrovanih u nejasnim jurisdikcijama. Oni plove bez zapadnog osiguranja i prikrivaju svoju lokaciju ili obavljaju pretovar nafte s broda na brod. Ovu flotu su dugo koristili Iran i Venecuela za izvoz nafte mimo zapadnih sankcija, a od 2022. i Rusija nakon invazije na Ukrajinu.
Dobri dani tek slijede
Od decembra prošle godine, SAD su zaplijenile 10 tankera iz flote „u sjenci“ koji su prevozili naftu iz Irana, Rusije i Venecuele i uvele sankcije za još oko 300 brodova. Taj obračun, zajedno s uklanjanjem Madura, otvorio je prostor kompanijama koje posluju u skladu sa sankcijama da preuzmu dio tog tržišta. Kina je ranije bila najveći kupac venecuelanske nafte, oslanjajući se uglavnom na „sivu“ flotu za transport.
„Sada postoji novo tržište“, kaže Cakos. „Kina neće prestati da uvozi. Plaćali su ogromne sume sivoj floti, ali sada će plaćati dobar novac legitimnim brodovima.“
Kompanija Tsakos Energy Navigation ima više brodova iznajmljenih kompaniji Ševron ( Chevron). To je jedina američka naftna kompanija koja je nastavila da posluje u Venecueli tokom Madurovog režima. Kako zemlja počinje da obnavlja svoju naftnu industriju i odobrava više dozvola stranim firmama, kompanije koje već imaju prisustvo poput Ševrona, i tankerske firme poput Cakosove, spremne su da profitiraju.
„Dugoročno gledano, kada se proizvodnja nafte ponovo pokrene punim kapacitetom, vidjećete pozitivan uticaj na sektor tankera“, kaže Dibvad.
Trećeg dana američkih i izraelskih udara na Iran, tajkun u sektoru tankera Nikolas Cakos (Nikolas Tsakos) primao je učestale pozive svog tima iz Londona koji je pokušavao da obezbijedi osiguranje za njegove tankere koji plove neposredno izvan Persijskog zaliva, dok su premije naglo rasle zbog odmazde Teherana i napada na energetska postrojenja u regionu.
„U stanju smo pripravnosti. Imamo tri broda u tom području“, kaže Cakos za Forbes u telefonskom razgovoru iz svoje kancelarije u Atini. „Ali vremena su zanimljiva. Koristimo prednosti spot tržišta, koje je veoma povoljno.“
Cakos je u poslu s tankerima već decenijama. Osnovao je kompaniju Tsakos Energy Navigation, grčku firmu za transport sirove nafte i naftnih derivata, 1993. godine, sa 30 godina. Kompanija je izašla na berzu u Njujorku 2002. godine. Pod kontrolom je njega i njegovog 89-godišnjeg oca Panajotisa (Panagiotis), grčkog brodarskog milijardera.
Iako je poslovanje s tankerima oduvijek oscilovalo u skladu s cijenama nafte i geopolitičkim događajima, ova godina je izuzetno dobra za Cakosa i njegovu kompaniju iz, moglo bi se reći, neuobičajenih razloga.
Ogromni skok cijene prevoza tankerima
Administracija Donalda Trampa zarobila je 3. januara venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura (Nicolas Maduro). Njegovo uklanjanje otvorilo je izvoz nafte iz te zemlje i omogućilo većem broju zapadnih tankerskih kompanija da obnove poslovanje tamo. Jedan od Cakosovih brodova, Mediterranean Voyager, bio je prvi tanker koji je tog dana ukrcao naftu u Venecueli.
Cakos navodi da su spot cijene zakupa njegovih brodova u Venecueli do kraja januara porasle na 110.000 dolara dnevno, u odnosu na prethodnih 70.000 dolara. Toliko klijent – poput naftne kompanije ili trgovca naftom – plaća tankerskoj firmi za jedan brod dnevno s trenutnim utovarom. Sada, nakon udara na Iran, kaže da cijena za pojedine brodove dostiže i 160.000 dolara dnevno. „To je dobra stvar. Nadao sam se da sve ovo neće biti zbog ove situacije [u Iranu], ali tu smo gdje smo“, dodaje.
Više cijene podstaknute su i poremećajima u pomorskim rutama, kako u Crvenom moru, gdje je proiranska Huti milicija gađala zapadne brodove, tako i sada u Hormuškom moreuzu. Teheran praktično zatvara ključni prolaz kroz koji svakodnevno prolazi oko 20% svjetskih zaliha nafte. To je dovelo i do rasta cijena akcija tankerskih kompanija.
Skok vrijednosti akcija
Akcije kompanije Tsakos Energy Navigation porasle su 69% od početka godine, uključujući više od 4% u ponedjeljak, prvog dana trgovanja nakon udara na Iran. Akcije kompanije Frontline, pete najveće svjetske firme za transport nafte tankerima, u kojoj milijarder Džon Fredriksen (John Fredriksen) ima značajan udio, ostvarile su još bolji rezultat: porasle su 93% u posljednjih 60 dana.
Svi ovi faktori povećali su bogatstvo 13 najbogatijih vlasnika tankera koje prati Forbes više od 50% tokom protekle godine, na ukupno 130 milijardi dolara, uglavnom zahvaljujući višim cijenama akcija i vrijednosti brodova.
Čak i prije američkih vojnih poteza, cijene pojedinih tankera su brzo rasle. Na primjer, potražnja za ogromnim tankerima poznatim kao VLCC (Very Large Crude Carrier), koji mogu da obavljaju dugolinijske plovidbe, počela je naglo da raste u decembru.
Veliki tankeri i flota „u sjenci“
Veliki dio toga podstakla je južnokorejska kompanija Sinokor, koja je u oko tri mjeseca potrošila više od 2,5 milijardi dolara na ubrzanu kupovinu VLCC brodova kako bi formirala jednu od najvećih flota u svijetu. (Postoje navodi da Sinokor zapravo djeluje kao paravan za švajcarsko-italijanskog milijardera Đanluiđija Apontea (Gianluigi Aponte) i njegovu firmu MSC, najveću svjetsku kompaniju za kontejnerski transport. Predstavnik MSC-a nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar).
Nedavno su cijene polovnih VLCC brodova dostigle nivoe kakvi nijesu viđeni u protekloj deceniji. Deset godina stari brodovi prodaju se za više od 100 miliona dolara po komadu, prema podacima kompanija Veson Nautical i Signal Group.
„Svi ovi brodovi kupljeni su po cijenama znatno višim nego prilikom njihove prethodne prodaje“, kaže Fredrik Dibvad (Fredrik Dybwad), analitičar investicione banke Fearnley Securities iz Osla, specijalizovane za pomorstvo i energetiku.
Dodatni podsticaj tankerskim kompanijama daje i američka kampanja protiv takozvane „sive“ ili flote „u sjenci“. To je grupa više od 1.000 zastarjelih tankera registrovanih u nejasnim jurisdikcijama. Oni plove bez zapadnog osiguranja i prikrivaju svoju lokaciju ili obavljaju pretovar nafte s broda na brod. Ovu flotu su dugo koristili Iran i Venecuela za izvoz nafte mimo zapadnih sankcija, a od 2022. i Rusija nakon invazije na Ukrajinu.
Dobri dani tek slijede
Od decembra prošle godine, SAD su zaplijenile 10 tankera iz flote „u sjenci“ koji su prevozili naftu iz Irana, Rusije i Venecuele i uvele sankcije za još oko 300 brodova. Taj obračun, zajedno s uklanjanjem Madura, otvorio je prostor kompanijama koje posluju u skladu sa sankcijama da preuzmu dio tog tržišta. Kina je ranije bila najveći kupac venecuelanske nafte, oslanjajući se uglavnom na „sivu“ flotu za transport.
„Sada postoji novo tržište“, kaže Cakos. „Kina neće prestati da uvozi. Plaćali su ogromne sume sivoj floti, ali sada će plaćati dobar novac legitimnim brodovima.“
Kompanija Tsakos Energy Navigation ima više brodova iznajmljenih kompaniji Ševron ( Chevron). To je jedina američka naftna kompanija koja je nastavila da posluje u Venecueli tokom Madurovog režima. Kako zemlja počinje da obnavlja svoju naftnu industriju i odobrava više dozvola stranim firmama, kompanije koje već imaju prisustvo poput Ševrona, i tankerske firme poput Cakosove, spremne su da profitiraju.
„Dugoročno gledano, kada se proizvodnja nafte ponovo pokrene punim kapacitetom, vidjećete pozitivan uticaj na sektor tankera“, kaže Dibvad.
Šta ako iranski režim padne
Bez obzira na krajnji ishod američkih napada na Iran, tankerske kompanije će vjerovatno profitirati. Kina je najveći kupac iranske nafte, ali rat otežava Iranu da nastavi izvoz. Ako se sukob produži i nastavi da remeti tokove nafte, Kina će morati da pronađe alternativne izvore. To bi vjerovatno dodatno koristilo tankerskim firmama.
„Vidjećete više cijene nafte kratkoročno“, kaže Dibvad. „A tu naftu morate nabaviti negdje drugo. Najvjerovatnije iz zemalja koje nijesu pod sankcijama, što bi trebalo da bude pozitivno za tankere za sirovu naftu.“
Ako bi režim u Iranu pao – i ako bi zapadne sankcije bile ukinute – to bi takođe otvorilo iransku naftu za najveće svjetske tankerske kompanije. I praktično ostavilo Rusiju kao jedinu zemlju koja se oslanja na flotu „u sjenci“.
Kako zaključuje Cakos: „Biće više proizvodnje iz Irana, više proizvodnje iz Venecuele i, bez sive flote u igri, mnogo veća potražnja za legitimnim brodovima“.
Izvor: Forbes
