Crna Gora je već odavno u Evropskoj uniji, ako je riječ o njenim najboljim stručnim kadrovima iz svih oblasti, koji žive i rade u toj velikoj zajednici država i naroda. Među onima koji su svojim znanjem i radom pokazali da su ta velika vrata širom otvorena, kad se spoje talenat, trud i posvećenje, našao se i inženjer Aleksa Kovinić, predstavnik mlađe generacije crnogorskih stručnjaka koji su svoj profesionalni razvoj nastavili u društvu najboljih u Evropi. Ing. Kovinić danas radi u čuvenoj holandskoj brodograđevinskoj kompaniji Feadship, koja je svjetski lider u izradi luksuznih, potpuno prilagođenih superjahti (postoji od 1849. godine, a formalno je osnovana 1949. kao “First Export Association of Dutch Shipbuilders”). Ovom prilikom, specijalno za pomorstvo.info, govori o specifičnosti svoje profesije, načinu brodogradnje u doba digitalne civilizacije i jahtama kao posebno inspirativnim plovilima…
….
Dio ste tima čuvene brodograđevinske kompanije Feadship koja je 2024. godine proslavila 75 godina od osnivanja, mada je u nekim drugim oblicima postojala još od kraja XIX vijeka. Danas se u svijetu bogatih smatra sinonimom za vrhunsku izradu, inovaciju i luksuz, pa postoji izreka koju su sami klijenti skovali: “Postoje jahte i postoje Feadship jahte”. Sa pozicije na kojoj ste danas u ovoj kompaniji, možete li reći u čemu je specifikum plovila koje izgrađujete?
Svaka naša jahta je jedinstvena, rađena po mjeri klijenta i svakom se ponosimo podjednako, bez obzira na godinu izgradnje, veličinu ili dizajn. Sami ste lijepo rekli, naš moto je “There are yachts, and there are Feadships”, i kao inženjer mogu da kažem da sam to osjetio na svakom koraku.
Pored jako bogate arhive prethodnih velikih projekata, naša unutrašnja kontrola kvaliteta je na veoma visokom nivou. Sve je podređeno tome da konačni proizvod bude najbolje rješenje koje zadovoljava sve zahtjeve klijenata.
Takođe, Feadship njeguje dobre međuljudske odnose, a podrška među kolegama dolazi prirodno i bez trenja, što je od izuzetnog značaja u interdisciplinarnoj industriji kakva je brodogradnja.
Što se samog brodogradilišta tiče, ranije u karijeri sam posjetio nekoliko brodogradilišta, ali kada sam prvi put došao u naše brodogradilište u Makkumu, pomislio sam: “Ovo nije brodogradilište, ovo je laboratorija”.
Radite na poziciji inženjera u departmanu za refit. Šta znači “refit” u ovom slučaju i koliko vam ovo iskustvo nudi prilike za neke vaše kreativne ideje u budućnosti?
Kada radite na velikim custom-built jahtama, nijedan projekat se ne ponovi dvaput, što je fenomenalno za inženjere koji po svojoj prirodi vole dinamične sredine i rješavanje novih problema.
Refit u tom kontekstu ne zaostaje za novogradnjom, naprotiv, projekti su podjednako interesantni i inspirativni.
Od manjih praktičnih modifikacija do velikih konverzija starih radnih brodova u moderne jahte, prostor za učenje i napredak je neizmjeriv.
Na početku svakog projekta izrazito je važno analizirati postojeće stanje na jahti, oslanjajući se na crteže i proračune prijašnjih originalnih rješenja. U tom kontekstu inženjer neminovno napreduje već na samom startu projekta, dok je na kraju projekta bogatiji za svoja nova iskustva.
Kao inženjer brodogradnje, do sada ste se najviše bavili konstrukcijom, stabilitetom, takozvanim klasnim crtežima, proračunima i generalnim planom. Šta za laičko shvatanje brodogradnje znače ovi delikatni poslovi, posebno kad je u pitanju gradnja luksuznog plovila poput jahte? Kakav je značaj generalnog plana u ovoj vrsti brorogradnje?
To su sve osnovni aspekti brodogradnje koji neminovno utiču jedni na druge i na koje projektanti moraju kontinuirano da se referišu tokom trajanja projekta.
Na primjer, određeni raspored vodonepropusnih pregrada može pozitivno uticati na stabilitet oštećenog broda, ali negativno uticati na zahtijevane veličine kabina za posadu prema MLC konvenciji, gdje bismo eventualno izgubili 2 do 4 člana posade, što direktno utiče na komfor gostiju na jahti. Sličan scenario može da se desi i sa neoptimizovanom konstrukcijom, naročito u predjelu pramca.
U refitu, na primjer, ukoliko najvišu palubu (Sun Deck) želite da zastaklite kako biste imali lijep pogled u aklimatizovanom ambijentu čak i u uslovima jakih vjetrova, to neminovno znači ugradnju stakala velike debljine, samim tim i težine, koju postojeća konstrukcija ne može da nosi. To iziskuje preradu i dodatna ojačanja konstrukcije, kao i ugradnju sistema aklimatizacije.
Dodavanjem svih ovih masa visoko na brodu podiže se težište sistema, što dalje pogoršava stabilitet.
Na sve ove aspekte projektant mora da vodi računa tokom trajanja projekta, i u tom kontekstu generalni plan je alfa i omega svakog projekta, osnovni crtež na začetku same ideje o jahti, ali i dokument na koji se neprestano referišemo tokom čitavog procesa.
U vašem poslu (između ostalog i izračunavanje presjeka za čelične, aluminijske i FRP brodove), morate da se držite propisa klasifikacionih društava, uključujući Lloyd’s Register, ABS, ISO i CCS…Šta su njihovi ključni zahtijevi u dijelu brodogradnje kojom se vi bavite?
Ključni zahtjevi za konstrukciju se ne razlikuju mnogo od zahtjeva kakve zatičemo na drugim brodovima, poput onih za prevoz tereta. Ono što je u jahtogradnji apsolutni imperativ jeste optimizacija strukture. Loše optimizovana struktura je glomazna i oduzima prostor na jahti, a samim tim i komfor.
Vi ste između ostalog dokazani stručnjak za izrade brošura o stabilnosti plovila i to u skladu sa propisima kao što su IS Code 2008, Polar Code, SOLAS, REG Yacht Code, ISO 12217, CCS, US Coast Guard i Transport Canada. Kakv je značaj tih propisa i o kakvim se standardima radi?
Slično kao kada letite avionom, možda ne razumijete kako funkcioniše nijedan princip na njemu, ali ste sigurni da ćete stići kući. To su za nas propisi o stabilitetu. U zavisnosti od tipa broda ili njegove namjene, postoje različiti propisi koji uzimaju različite situacije u obzir.
Na primjer, ISO standard za “gumenjake”, u zavisnosti od kategorije, uzima u obzir situaciju gdje svi putnici sjednu na jednu stranu broda (možda da bolje vide delfina:)) i na taj način osigurava da neće doći do opasnih uglova nagiba.
Sa druge strane, kod velikih brodova koji plove u blizini polarnih predjela, Polar Code uzima u obzir negativan uticaj na stabilitet prilikom zadržavanja snijega i leda na palubama tokom plovidbe.
Takođe, Polar Code uzima u obzir i oštećenje broda u slučaju kolizije sa ledom, i osigurava dovoljan nivo pregrađivanja koji povećava brodu šanse da preživi..
Kod jahti se posebna pažnja pridaje kriterijumu vremenskih uslova, koji se primjenjuje na sve brodove podjednako. Taj kriterijum uzima u obzir jake uticaje vjetra na slobodan bok i nadgrađe, koji su kod jahti znatno izraženi.
Pored toga, najveći dio tereta (deadweight) koji jahte ukrcavaju tokom putovanja čine gorivo i pitka voda, koji se standardno skladište veoma nisko, čime se spušta težište sistema i poboljšava stabilitet. Međutim, pri povratku u luku, na kraju putovanja, kada su ti tankovi najčešće prazni, težište sistema se povećava i stabilitet se pogoršava. Istovremeno, smanjenjem gaza povećava se površina jahte izložena vjetru, pa samim tim raste i moment vjetra. O ovom scenariju je naročito važno voditi računa u projektovanju svih tipova jahti.
Živimo u doba vještačke inteligencije i govori se sve češće o integrisanju AI i simulacione tehnologije u nekim fazama projektovanja. Da li vaša i vi lično koristite ovu vrstu “logistike”? Šta uopšte mislite o upotrebi AI tehnologija u industriji brodogradnje?
Vidim da je AI integracija počela u mnoge softvere koje svakodnevno koristimo, ali sa softverima koji se specifično koriste u brodogradnji to i dalje nije slučaj. Trenutno se najviše istražuje upotreba AI u optimizaciji trupa i propulzivnog sistema i tu očekujem velike pomake. Ipak, kao i kod prethodnih tehnoloških revolucija, vjerujem da će AI biti moćan alat svakom inženjeru, ali da nikada neće zamijeniti kritičko mišljenje, fundamentalno znanje, kreativnost i maštu koju čovjek posjeduje.
Slično kao što se desilo sa prelaskom crtanja tehničkih crteža sa papira na računar. Pojava računara nije smanjila broj inženjera, već je, zahvaljujući optimizaciji rada, omogućila da jedan inženjer istovremeno radi na više projekata.
Šta znači izrada pure custom superjahti? Koliki je inspirativno i koliko teško stvarati ovakva plovila na način da svako od njih bude jedinstveno, unikatno?
Svaki čovjek je jedinstven na svoj način, pa samim tim i brod koji je plod čovjekove mašte. Imam osjećaj da će budući razvoj 3D printing tehnologije u jednom trenutku donijeti nevjerovatne pomake u dizajnu jahti, pogotovo u kontekstu eksterijera.
Vjerujem da će ova industrija nastaviti da iznenađuje kako ljubitelje plovidbe, tako i pasivne posmatrače.
Poteškoće koje prirodno dolaze sa custom-made proizvodima vidim kao sastavni dio procesa i nešto što me dodatno motiviše.
Može li se reći da ste sebe potpuno “pronašli” u ovoj profesiji?
Ispričaću vam jednu priču koja mislim da najbolje daje odgovor na Vaše pitanje. Iskreno, studiranje brodogradnje me iscrpilo i emotivno i fizički, tu nema šta da se krije. Nakon diplomiranja ne mogu reći da sam smatrao da je brodogradnja nešto u čemu se nužno moram pronaći. Bio sam otvoren da me život odvede i u neku drugu industriju. Ipak, odlučio sam da prvi posao potražim u struci kako bih bio siguran da li je to zaista ono što želim ili ne.
Već na prvom poslu dobio sam jedan veoma zanimljiv zadatak vezan za stabilitet broda u polarnim predjelima. Pristupio sam mu kao i svemu u životu, pokušao sam da riješim problem, bez previše razmišljanja o tome šta me je snašlo.
Nakon nekoliko mjeseci sreo sam prijatelja sa fakulteta koji je tada kratko boravio u Herceg Novom. Kada me je pitao kako ide posao, više od sat vremena sam mu, sa nevjerovatnom strašću, pričao o problemima proračuna stabiliteta i rješenjima do kojih sam dolazio.
Tada sam shvatio da mi se strast prema ovom pozivu neprimjetno vratila i da sam se, ipak, pronašao u brodogradnji.
Razgovarao: Nikola Vlahović, pomorstvo.info
