Izvor fotografije: Shutterstock.com
Barry Kidd iz kompanije AkzoNobel objašnjava zašto efikasnost trupa zavisi od mnogo više od izbora premium premaza. Od kvaliteta nanošenja u dry doku i prognoziranja prilagođenog konkretnom brodu, do pouzdanih podataka o performansama i podvodnih inspekcija, svaki dio mora da funkcioniše zajedno kako bi se kontrolisali obraštanje trupa, potrošnja goriva i emisije.
Kada brod počne da troši više snage kako bi održao istu brzinu, podaci o njegovim performansama mogu da pokažu da se nešto promijenilo. Međutim, same brojke ne mogu nužno da pokažu i zašto.
Uzrok može biti obraštanje trupa, stanje propelera, performanse mašinskih sistema, kvalitet goriva ili neispravan senzor. Ako istovremeno radi više tehnologija za uštedu energije, postaje još teže utvrditi doprinos svakog pojedinačnog sistema.
Za Barryja Kidda, Business Development Managera za performanse brodova u kompaniji AkzoNobel, upravo je to centralni izazov savremenog upravljanja trupom.
“Uvijek postoji zagonetka koju treba riješiti”, kaže i nastavlja: “Ponekad imate sve djelove, a ponekad ne.”
Kidd i njegov tim sarađuju sa brodskim operaterima kako bi razumjeli performanse broda i utvrdili doprinos koji daju premazi. Njihov posao uključuje pomoć brodovlasnicima pri izboru proizvoda prilagođenih konkretnim operativnim profilima, analizu podataka o performansama i preporuke za dodatne provjere kada informacije ukazuju na mogući problem.
Sa obrazovanjem iz hemije i gotovo tri decenije iskustva u AkzoNobelu, Kidd je karijeru započeo razvojem antikorozivnih epoksidnih prajmera, prije nego što je prešao na tehnologije za kontrolu obraštanja. Tokom posljednjih 10 do 15 godina, njegov rad sve više je usmjeren na premaze, otpor trenja i promjene efikasnosti brodova tokom vremena.
Pouka iz tog iskustva jeste da se performanse premaza ne mogu posmatrati odvojeno od ukupnog načina rada broda.
Dobre performanse nastaju kada se više stvari poklopi, kaže. Potrebno je izabrati pravi proizvod za brod i njegov operativni profil, postići odgovarajući kvalitet nanošenja u dry doku i zatim pravilno upravljati sistemom tokom eksploatacije.
Izgradnja povjerenja u tvrdnje o performansama
International®, AkzoNobelov brend pomorskih premaza, nedavno je dobio nezavisnu potvrdu Lloyd’s Registera da je njegova metodologija za analizu performansi brodova usklađena sa standardom ISO 19030.
Ovaj standard pruža dosljedan okvir za mjerenje promjena u performansama trupa i propelera. Njegov značaj raste kako brodovlasnici, čartereri i regulatori sve više zahtijevaju pouzdane dokaze za tvrdnje koje se odnose na gubitak brzine, efikasnost goriva i emisije.
Kidd kaže da je cilj verifikacije da operaterima pruži veće povjerenje kada dijele podatke o brodu sa AkzoNobelom.
Možemo da sarađujemo sa brodovlasnicima i vjerodostojno tumačimo njihove podatke samo ako se i naše sposobnosti smatraju vjerodostojnim, kaže. Postupak sa Lloyd’s Registerom pokazuje da ćemo tim informacijama upravljati transparentno i da se našoj metodologiji može vjerovati.
Koristeći ovu verifikovanu metodologiju, International® dosljedno procjenjuje i upoređuje stvarne performanse svog portfolija premaza. Kvantifikovanjem pokazatelja kao što je gubitak brzine tokom jednog dokovanja, stvara se čvrsta osnova zasnovana na podacima za pozicioniranje proizvoda i omogućava operaterima da donose informisanije odluke.
Gubitak brzine predstavlja smanjenje brzine broda pri konstantnoj snazi kako se otpor povećava. Taj odnos može se posmatrati i obrnuto: ako operater želi da održi zadatu brzinu dok otpor raste, biće potrebna veća snaga.
Kao okvirno pravilo, odnos između gubitka brzine i potrebne snage ili goriva iznosi približno tri prema jedan, objašnjava Kidd. Gubitak brzine od 1% zato može da odgovara povećanju potrebne snage od oko 3%, iako se tačan odnos razlikuje od broda do broda.
Zbog toga i naizgled male promjene u performansama brzine mogu imati veliki komercijalni značaj kada se pomnože na nivou cijele flote i tokom kompletnog ciklusa između dva dokovanja.
Mjerenje ne daje uvijek dijagnozu
ISO 19030 donosi dosljednost u mjerenje performansi, ali Kidd upozorava da ne može automatski da izdvoji uzrok svakog pogoršanja.
To je standard za praćenje performansi trupa i propelera, ali ne može da razdvoji sve različite faktore koji utiču na brod, kaže. Ako vidimo da se snaga tokom vremena mijenja, nije uvijek lako utvrditi da li je riječ o problemu sa trupom, mašinskim sistemima, kvalitetom goriva ili obraštanjem propelera.
AkzoNobel zato kombinuje analizu podataka sa stalnim dijalogom sa operaterom. Kada performanse izađu izvan dogovorenog prihvatljivog opsega, prvi korak je provjera pouzdanosti informacija.
Da li vjerujemo podacima? Da li su dosljedni sa onim što je bilježeno od početka posmatranog perioda? Postoji li problem sa senzorom ili operativnim uslovima, pita Kidd. To su prva pitanja.
Ako se pokaže da su podaci pouzdani, kompanija može preporučiti pregled trupa i propelera pomoću ronioca ili daljinski upravljanog podvodnog vozila.
“Podaci mogu da pokažu da se performanse mijenjaju, ali vam je potrebna vizuelna procjena da biste potvrdili da li premaz ili obraštanje doprinose tom problemu”, navodi.
Čak i tada, kvalitet dokaza je presudan. Kidd se prisjeća slučaja u kojem je jedan operater dobio svega nešto više od desetak nejasnih podvodnih fotografija koje su trebalo da predstave stanje trupa površine približno 18.000 kvadratnih metara.
Fotografije su naizgled ukazivale na ozbiljno obraštanje. AkzoNobel je kompaniji preporučio da naruči novu inspekciju umjesto da odmah interveniše. Drugi pregled, obavljen u bistrijoj vodi, dao je znatno detaljnije i kvalitetnije fotografije koje su pokazale da trup zapravo nije bio ozbiljno obrastao.
“Da je operater donio odluku na osnovu prvog, nekvalitetnog skupa podataka, mogao je da preduzme mjeru koja bi stvorila novi problem”, ističe Kidd i dodaoje: “Druga inspekcija pokazala je da se uzrok vjerovatno nalazio negdje drugo.”
Ovaj slučaj ilustruje zašto se Kidd stalno vraća na jednostavno upozorenje: loši ulazni podaci daju loše rezultate.
Nekvalitetne informacije vode do nesigurnih odluka, dodaje. Potrebni su vam pravi podaci, u pravo vrijeme, i morate ih pravilno protumačiti.
Jedna flota ne znači jedan operativni profil
Izbor premaza sve više se zasniva na podacima, jer se brodovi unutar iste flote mogu suočavati sa veoma različitim uslovima obraštanja.
Bulker koji plovi kroz ekvatorijalne priobalne vode, gdje je pritisak obraštanja visok, suočava se sa drugačijim ekološkim izazovima od broda koji radi u hladnijim sjevernim vodama ili u područjima gdje led može da ošteti premaz.
Razlike mogu postojati čak i među brodovima sličnog dizajna kojima upravlja isti operater.
Možete izabrati jedan proizvod za kontrolu obraštanja za čitavu flotu, kaže Kidd. Za neke brodove on može biti idealno rješenje, dok će drugi odstupati. Možda će biti potrebne dvije ili tri različite opcije kako bi se obezbijedila odgovarajuća zaštita od različitih ekoloških rizika kojima su ti brodovi izloženi.
Važan je i način eksploatacije. Kontejnerskom brodu koji je stalno u plovidbi može biti potrebna drugačija strategija premaza od tankera koji duže vrijeme provodi u mirovanju u toplim vodama sa visokim rizikom od obraštanja.
Intertrac Vision, digitalni alat za prognoziranje koji koristi International®, oslanja se na istorijske podatke o performansama premaza, operativne podatke broda i informacije o životnoj sredini kako bi modelovao buduće rezultate. Može da uporedi različite opcije premaza prognozirajući otpor, potrebnu snagu, potrošnju goriva, emisije i troškove za konkretan profil broda.
Kidd smatra da je ovakav pristup prilagođen pojedinačnom brodu korisniji od oslanjanja na generičke tvrdnje o performansama.
Podaci sa LNG carriera koji plovi između Katara i Kine nijesu nužno relevantni za bulker koji je izložen ledu ili prolazi kroz Panamski kanal, kaže. Brzina, način rada i operativna aktivnost su drugačiji.
Vrijednost dolazi iz modelovanja nečega što je što je moguće bliže konkretnom brodu operatera. Ako kod nas uložite određeni iznos, ovo je vrijednost koju bi trebalo da očekujete.
Tehnologija može da pomogne brodovlasnicima i pri poređenju opcija u skladu sa raspoloživim budžetom. Jeftiniji premaz može djelovati privlačno tokom dokovanja, dok skuplje rješenje sa boljim performansama može donijeti veće uštede tokom čitavog perioda eksploatacije.
AkzoNobel očekuje da će vještačka inteligencija dodatno unaprijediti mogućnosti ovakvog prognoziranja. Ipak, Kidd smatra da su istorijski podaci i dalje ključni. Model mora ostati zasnovan na stvarnim performansama premaza na uporedivim brodovima i u sličnim operativnim uslovima.
Zaštita vrijednosti drugih tehnologija za povećanje efikasnosti
Premazi su samo jedan dio sve šireg spektra tehnologija dostupnih za smanjenje potrošnje energije na brodovima. Pogon uz pomoć vjetra, sistemi vazdušnog podmazivanja, modifikacije propelera, kanali i redizajnirani pramčani bulbusi mogu doprinijeti efikasnosti.
Kidd smatra da odvojeno procjenjivanje tih tehnologija može da prikrije način na koji međusobno utiču jedna na drugu.
“Ako otpor trupa nije optimizovan, nećete dobiti punu vrijednost od tih drugih sistema”, nastavlja. Sve njihove prednosti mogu biti ograničene nečim kao što je obraštanje.
Brodovlasnik bi, na primjer, mogao najveći dio budžeta za retrofit da potroši na sistem vazdušnog podmazivanja, a da istovremeno uštedi na premazu trupa. Ako obraštanje potom stvori značajan dodatni otpor, ono može poništiti veliki dio očekivanih ušteda od nove opreme.
Morate posmatrati stvari holistički, kaže Kidd. Nema smisla mnogo ulagati u jedan sistem, a štedjeti na drugom. Možda ste ostali unutar budžeta, ali vjerovatno nećete dobiti rezultat koji ste očekivali.
Tehnologija mora i pravilno da se koristi. Sistem vazdušnog podmazivanja može da pruži očekivanu korist tek iznad određene brzine, dok pomoć vjetra i druge mjere zavise od konkretnog broda, rute i operativnih uslova.
“Pravi izbori, kvalitet primjene u suvom doku i način na koji se sistemi održavaju tokom čitavog vijeka upotrebe ono su što donosi rezultate”, ističe.
Od dokovanja do kontinuiranog upravljanja
Kidd očekuje da će stanje trupa postati parametar koji će se sve više kontinuirano pratiti kako regulatorni nadzor bude jačao, a brodovlasnici ugrađivali pouzdanije senzore.
Mnogi operateri već definišu prihvatljivu zonu performansi. Kada brod izađe iz tog opsega, tehnički timovi istražuju moguće uzroke i odlučuju da li je potrebna inspekcija ili intervencija.
AkzoNobel podržava redovne preglede performansi, na primjer kvartalne, zasnovane na pouzdanim operativnim podacima i fizičkim inspekcijama kada su potrebne.
Ipak, kvalitet podataka i dalje je neujednačen. Neki novi brodovi imaju sofisticirane senzorske sisteme i sisteme za prikupljanje podataka koji mogu da proizvode informacije visoke učestalosti, dok se drugi i dalje uglavnom oslanjaju na dnevne noon report izvještaje.
Poslovna opravdanost boljeg mjerenja takođe je različita za brodovlasnika-operatera, bareboat čarterera i kompaniju koja trguje brodovima na spot tržištu. Svako od njih ima drugačiji nivo izloženosti troškovima goriva, stanju broda i dugoročnoj efikasnosti.
Kidd ipak očekuje da će stroži zahtjevi Međunarodne pomorske organizacije, uključujući Carbon Intensity Indicator, podstaći veći broj operatera da pređe na kvalitetnije praćenje performansi.
Kako regulatorni pritisak bude rastao, brodovlasnici će morati da imaju veće povjerenje u ono što prate na nivou svojih flota, kaže. Što je kvalitet podataka bolji, to mogu donositi bolje odluke.
Uprkos svim sofisticiranim platformama za praćenje performansi, prediktivnim modelima i vještačkoj inteligenciji, Kiddova formula za efikasan trup i dalje počiva na praktičnim osnovama.
“Izaberite pravi proizvod na osnovu poznavanja načina rada broda. Ne potcjenjujte kvalitet radova u dry doku, jer je to temelj. Kada dobijete gladak i čist trup, upravljajte njegovim stanjem tokom vremena koristeći podatke kojima vjerujete i koristite dokaze sa inspekcija kao podršku odlukama koje donosite”, zaključuje.
Premaz nanesen u suvom doku i dalje predstavlja fizičku osnovu efikasnosti trupa, ali njegove performanse više nijesu nešto što brodovlasnici moraju jednostavno da prihvate na povjerenje ili da ostave bez provjere do narednog dokovanja.
Zagonetka može da se riješi. Ključ je u tome da se svi djelovi dokaza pravilno uklope.
Izvor: Seanews
