Izvor fotografije: Eastern Mediterranean Maritime
U kontekstu događaja povodom predstavljanja ponovnog izdanja knjige prof. Yiannis Theotokas, gospodin Martinos iznio je stavove o aktuelnim pitanjima koja se tiču brodarske zajednice. U nastavku su odgovori istaknutog grčkog pomorca na pitanja Margarite Pournare.
– Tradicije i prakse iz prošlosti odigrale su odlučujuću ulogu u istoriji grčkog brodarstva. U današnjem digitalnom, tehnokratskom dobu, da li je ta „oslonjenost na prošlost“ i dalje relevantna?
U današnjem digitalnom i tehnokratskom dobu, komercijalni prevoz tramp brodova (tankera i brodova za rasuti teret) i dalje je prava avantura. Nastavljamo dugu tradiciju koja seže do klasičnog perioda, kada su stari Grci sa svojim trgovačkim brodovima osnivali kolonije širom Mediterana i Crnog mora, od Bizanta do Marseillea. Kasnije, u 18. vijeku, tokom Napoleonovih ratova, grčki brodovlasnici ostvarivali su značajne profite od transporta žita. Trgovački brodovi Psarijanaca, Hidrajaca i Spetsiota, opremljeni topovima za odbranu od pirata, podržavali su grčku revoluciju 1821. godine.
Važno je istaći da pomorski borci koji su učestvovali u grčkoj revoluciji, poput Miaoulisa, nisu bili formalno obučeni admirali, već brodovlasnici i kapetani sa izuzetnim pomorskim umijećem. Ratnici su postajali kroz iskustvo. Upravo ta pomorska vještina bila je jedan od ključnih faktora uspjeha grčke revolucije.
Tokom Drugog svjetskog rata izgubljena je čitava grčka flota, kao i oko 2.000 grčkih pomoraca. Ipak, grčki trgovački brodovi su od tada imali vodeću ulogu u transportu robe tokom svih velikih geopolitičkih kriza – od Korejskog rata, preko Sueca, Iransko-iračkog rata, pa sve do današnjeg sukoba između Rusije i Ukrajine. Zaključno, temperament grčkih brodovlasnika i njihova sklonost ka komercijalnim izazovima podstiču ih da preuzimaju rizike koje konzervativniji brodovlasnici iz drugih zemalja izbjegavaju.
– Kako praktično upravljanje može pomoći grčkim brodarskim kompanijama da se suoče sa današnjim izazovima?
Odgovor je jednostavan: većina brodarskih kompanija u Grčkoj je u porodičnom vlasništvu i slijedi model upravljanja zasnovan na praktičnom radu. Većina brodovlasnika lično vodi svoje poslovanje, oslanjajući se na kompetentne i kvalifikovane saradnike. Znanje i iskustvo prenose se sa generacije na generaciju.
Naša konkurentska prednost, kao grčkih brodovlasnika, leži u znanju i strasti. U tome smo superiorni u odnosu na brodovlasnike drugih nacionalnosti. Lično upravljanje kompanijama je ključno, jer je brzina donošenja odluka presudna – bilo da je riječ o kupovini, prodaji ili najmu brodova. Ne vjerujem da će se ovaj pristup mijenjati; naprotiv, nastaviće da se prenosi kroz generacije, sve dok postoji nasljednik. U suprotnom, kompanije često prestaju sa radom. Danas je, inače, mali broj kompanija koje opstaju kroz treću ili četvrtu generaciju.
– Kako ocjenjujete trenutnu geopolitičku situaciju i kako grčke brodarske kompanije mogu odgovoriti na njene izazove?
Imam karijeru u brodarstvu dugu 57 godina, ali ne pamtim turbulentniji period od posljednjih šest godina.
U tom periodu suočili smo se sa brojnim krizama: pandemijom od 2019. do 2022. godine, koja je potpuno poremetila tržište prevoza, ruskom invazijom na Ukrajinu, dugotrajnim ratom, talasima sankcija Rusiji od strane Evrope i SAD-a, ratom Izraela i Hamasa, blokadom Crvenog mora od strane Huta, ponovnom aktivacijom somalijskih pirata u Indijskom okeanu, kao i najnovijim zapljenama tankera na Karibima od strane američkih snaga. Događaji u Venecueli dodatno komplikuju međunarodne odnose i ne doprinose stabilnosti između Istoka i Zapada.
U takvom okruženju, fleksibilnost, prilagodljivost i sposobnost izbjegavanja prepreka ključne su karakteristike koje odlikuju grčke brodovlasnike. Kada govorim o „izbjegavanju grebena“, mislim na sposobnost snalaženja u ovom složenom i nepredvidivom okruženju – iskorištavanje tržišnih prilika, ali i zaštitu brodova i posade od rizika.
U ovako zahtjevnim uslovima, brodovlasnik ili menadžer mora pažljivo pratiti geopolitička dešavanja i biti sposoban da predvidi kretanja na tržištu, uz podršku iskusnih i pouzdanih partnera. Danas se od brodovlasnika očekuje da, pored svoje upravljačke uloge, preuzme i funkciju kriznog menadžera.
Izvor:
