search
VijestiSvijet

Britanske luke odbacuju tvrdnje Brisela o preusmjeravanju saobraćaja zbog EU ETS-a

Izvor fotografije: UK Government

Britanske luke osporile su tvrdnje Evropske unije da brodarske kompanije preusmjeravaju kontejnerski saobraćaj ka Ujedinjenom Kraljevstvu kako bi izbjegle troškove emisija, upozoravajući da bi predložene mjere protiv izbjegavanja pravila mogle da ugroze milijarde funti ulaganja u britanske terminale.

British Ports Association (BPA) odbacila je nalaze španskog EU ETS Observatoryja, koji rast kontejnerskog saobraćaja u Ujedinjenom Kraljevstvu povezuju sa sistemom trgovanja emisijama Evropske unije. Udruženje smatra da su nova terminalska infrastruktura, promjene u mrežama linijskih operatera i komercijalna konkurencija uvjerljiviji razlozi za taj rast.

U novom izvještaju BPA navodi da je oko 85% rasta britanskog kontejnerskog saobraćaja tokom 2025. bilo koncentrisano u Londonu, nakon otvaranja četvrtog veza terminala London Gateway kompanije DP World, vrijednog 350 miliona funti, krajem 2024. godine.

Vladini podaci pokazuju da su britanske luke prošle godine pretovarile 11% više kontejnera, odnosno dodatnih oko 600.000 jedinica. Na London je otpalo približno 500.000, pri čemu je rast u velikoj mjeri bio rezultat dodatnog kapaciteta na London Gatewayu.

Terminal DP Worlda pretovario je više od tri miliona TEU tokom 2025, što predstavlja rast od 52% u odnosu na 1,9 miliona TEU godinu ranije. Povećanje je uslijedilo nakon otvaranja četvrtog veza, kojim je kapacitet povećan za više od trećine, kao i dolaska Asia-Europe servisa Maerska i Hapag-Lloydove Gemini Cooperation u februaru 2025.

London Gateway time sve više ugrožava poziciju Felixstowea kao najprometnije britanske kontejnerske luke. Odlazak Maerska sa terminala kojim upravlja Hutchison dodatno je promijenio odnose na domaćem tržištu kontejnerskog saobraćaja. DP World nastavlja sa novom investicijom vrijednom milijardu funti, koja podrazumijeva dva potpuno električna veza i drugi željeznički terminal.

BPA tvrdi da su takva ulaganja i promjene u mrežama linijskih operatera zanemareni u analizama koje rast britanskog kontejnerskog poslovanja povezuju sa evropskim cijenama emisija. Spor je uslijedio nakon istraživanja španske državne lučke uprave Puertos del Estado, prema kojem je udio Ujedinjenog Kraljevstva u deepsea saobraćaju sjeverne Evrope, mjerenom u TEU-miljama, porastao sa 17,5% u 2023. na 32,1% do jula 2025. Naknadne analize procijenile su da je taj udio u prvom kvartalu 2026. iznosio oko 36%, uz približno paralelan pad u Njemačkoj i Holandiji. Španska studija takođe je procijenila da se 76% uočenih promjena ruta može pripisati EU ETS-u, što je izazvalo zabrinutost da kontejnerski operateri mijenjaju svoje mreže kako bi smanjili troškove ugljenika.

BPA, međutim, dovodi u pitanje i metodologiju i zaključke tih analiza. Udruženje ističe da TEU-milje, koje kombinuju kapacitet broda i dužinu putovanja, mjere aktivnost brodskih mreža, a ne stvarni broj pretovarenih kontejnera. Na ovaj pokazatelj mogu dodatno da utiču duže rute oko Rta dobre nade i promjene redosljeda pristajanja u lukama.

Udruženje takođe osporava tumačenje često citirane brojke od 76% kao dokaza da se saobraćaj zbog troškova emisija konkretno preusmjerava ka Ujedinjenom Kraljevstvu, navodeći da dostupna analiza ne odvaja uticaj ETS-a od restrukturiranja alijansi, zagušenja i novih terminalskih kapaciteta.

Ni luke kontinentalne Evrope nijesu svuda zabilježile pad. Rotterdam je tokom 2025. povećao kontejnerski promet za 3,1%, na 14,2 miliona TEU, Hamburg je zabilježio rast od 7,3%, na 8,3 miliona TEU, dok je Antwerp-Bruges ostvario rast od 0,7%.

Neslaganje dolazi nakon što je Evropska komisija predložila pooštravanje pravila kojima bi se spriječilo da kontejnerski brodovi koriste susjedne luke van EU kako bi smanjili izloženost troškovima u okviru ETS-a.

Prema prijedlozima predstavljenim u julu, određene kontejnerske luke udaljene manje od 150 nautičkih milja od luke u EU mogle bi biti isključene iz definicije luke pristajanja za potrebe obračuna emisija. Prag za udio prekrcaja u drugim odgovarajućim lukama van EU, udaljenim do 300 nautičkih milja, bio bi smanjen sa 65% na 50%. Takve izmjene mogle bi da obuhvate veći broj britanskih terminala u okviru evropskih mjera protiv izbjegavanja pravila, što bi potencijalno povećalo troškove emisija za brodarske kompanije koje ih koriste. Prijedlozi još nijesu usvojeni.

“Bilo bi izuzetno da EU na taj uspjeh odgovori uvođenjem novih mjera kojima bi se britanske luke kažnjavale”, rekao je Mark Simmonds, direktor za politiku i spoljne poslove u BPA-u.

Udruženje je naglasilo da podržava dekarbonizaciju pomorstva, ali je upozorilo da se normalna konkurencija između luka ne bi smjela tretirati kao izbjegavanje regulatornih obaveza.

Ujedinjeno Kraljevstvo je od jula ove godine već uključilo domaću plovidbu i emisije u britanskim lukama u sopstveni sistem trgovanja emisijama, dok se razmatra i proširenje sistema određivanja cijene ugljenika na međunarodna putovanja od 2028. godine.

BPA je pozvala britansku vladu i Evropsku komisiju da ponovo procijene dostupne dokaze prije uvođenja mjera koje bi mogle da utiču na konkurentnost luka i buduća ulaganja sa obje strane Lamanša.

Izvor: Splash247

Podijeli vijest:

Leave a Reply