Izvor fotografije: Shutterstock.com
Otvaranje arktičkih plovnih ruta prati sve izraženije strateško nadmetanje, na koje EU odgovara planovima za jačanje kapaciteta ledolomaca, bolji nadzor brodova i zaštitu ključne infrastrukture. Evropska komisija i visoka predstavnica EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku predstavile su 20. oktobra novu strategiju za Arktik, u čijem su fokusu pomorska bezbjednost, zaštita kritične infrastrukture i jačanje evropskih kapaciteta za djelovanje u polarnim uslovima.
Povlačenje leda otvara pristup novim plovnim rutama i prirodnim resursima, ali istovremeno povećava pomorski saobraćaj i donosi nove bezbjednosne izazove. Za brodare i posade to znači sve veću potrebu za pouzdanim informacijama, operativnom podrškom i efikasnom koordinacijom u vanrednim situacijama.
Novi centar za pomorski nadzor
Jedna od ključnih inicijativa predviđenih strategijom jeste uspostavljanje centra za pomorsku bezbjednost, pod nazivom Maritime Security Hub, koji bi omogućio bolju razmjenu informacija i efikasnije praćenje aktivnosti u arktičkim vodama.
Kao prvi korak, EU će podržati osnivanje centra Arctic Cable Hub, čiji će zadatak biti nadzor i zaštita podmorskih kablova u sjevernom Atlantiku i na Arktiku, kao i pružanje podrške njihovoj popravci u slučaju oštećenja. Širi pomorski centar postepeno bi preuzeo i praćenje aktivnosti flote u sjenci, otkrivanje sumnjivih kretanja brodova, nezakonitog ribolova i zagađenja mora, uz unapređenje koordinacije u operacijama potrage i spasavanja.
Povećavanje kapaciteta ledolomaca i povezivanje sa arktikom
Strategija predviđa procjenu evropskih brodograđevnih kapaciteta i operativnih potreba za ledolomcima, pri čemu će se razmatrati mogućnosti zajedničke nabavke, dijeljenja postojećih resursa i razvoja naprednih tehnologija za plovidbu i rad u ledenim uslovima.
Poseban naglasak biće na višenamjenskim plovilima koja mogu odgovoriti na civilne i bezbjednosne potrebe, ali i pružiti podršku lokalnim zajednicama. Dalji planovi razvijaće se u saradnji sa državama članicama EU i arktičkim partnerima.
Predviđaju i bolje povezivanje evropskih luka, željezničkih pravaca, energetskih terminala i digitalne infrastrukture sa arktičkim transportnim mrežama, s ciljem jačanja lanaca snabdijevanja i unapređenja veza između Arktika i evropskih tržišta. U tom kontekstu, predloženi projekat Pan-Arctic Cable trebalo bi da obezbijedi sigurnu podmorsku kablovsku vezu između Grenlanda i Evrope, uz mogućnost uključivanja dodatnih međunarodnih partnera.
Satelitski nadzor kao odgovor na sve veće prijetnje
EU planira da unaprijedi nadzor arktičkog područja korišćenjem satelitskih sistema Copernicus i Galileo, dok je za 2027. godinu najavljen pilot-projekat arktičkog nadzora. Visoka predstavnica EU Kaja Kallas upozorila je na pojačane vojne aktivnosti, ometanje GPS signala, sabotaže podmorskih kablova i djelovanje flote u sjenci. Bolja razmjena podataka trebalo bi da omogući ranije prepoznavanje potencijalnih prijetnji i usklađeniji odgovor nadležnih institucija.
Uz to, EU kroz inicijativu OceanEye namjerava da unaprijedi razmjenu okeanografskih podataka i podataka o životnoj sredini, koji bi pomogli u procjeni vremenskih i klimatskih rizika i omogućili bezbjednije planiranje pomorskih operacija u zahtjevnim polarnim uslovima. Strategija istovremeno naglašava važnost zaštite životne sredine i saradnje sa lokalnim i autohtonim zajednicama, čiji su životi i aktivnosti neposredno povezani sa promjenama na Arktiku.
Većina najavljenih mjera još je u fazi planiranja, pa će njihov konkretan značaj za brodare i pomorce zavisiti od budućih ulaganja, razvoja operativnih kapaciteta i dinamike sprovođenja predviđenih aktivnosti.
Izvor:
