Izvor fotografije: Shutterstock.com
FuelEU Maritime nakon prve godine primjene pokazuje prve konkretne rezultate, a podaci otkrivaju kako su se brodari prilagodili novim evropskim pravilima. Više od 90 odsto brodova koristilo je zajedničko ispunjavanje obaveza, dok se biodizel nametnuo kao najzastupljenije obnovljivo i niskougljenično gorivo.
Analiza Mærsk Mc-Kinney Møller Centra za brodarstvo s nultim emisijama zasniva se na dokumentima o usklađenosti za 2025. godinu, prvu godinu primjene FuelEU Maritimea.
Kako su brodovi ispunjavali obaveze?
Zajedničko ispunjavanje obaveza ubjedljivo se pokazalo kao najpopularniji mehanizam. Brodovima koji ostvaruju višak usklađenosti omogućeno je da ga prenesu na druge brodove koji bilježe manjak. Uprkos ugovornim i komercijalnim izazovima, više od 90 odsto brodova koristilo je upravo ovu mogućnost.
S druge strane, manje od dva odsto brodova koristilo je mogućnost prenosa manjka usklađenosti u narednu godinu, uz dodatak od 10 odsto.
Oko sedam odsto brodova nije koristilo nijedan od tih mehanizama. Otprilike polovina njih ispunila je cilj korišćenjem LNG-a ili drugih niskougljeničnih izvora energije, dok su ostali platili FuelEU kaznu.
Kazna iznosi 2.400 eura po toni VLSFO ekvivalentnog deficita.
Biodizel preuzeo vodeću ulogu
Procjenjuje se da je za ispunjavanje cilja za period 2025–2029. bilo potrebno ostvariti smanjenje od oko 3,22 miliona tona CO₂ ekvivalenta.
LNG je mogao obezbijediti približno trećinu potrebnog smanjenja, dok je biodizel činio više od dvije trećine obnovljive i niskougljenične energije korišćene za usklađivanje.
Njegova prednost je u tome što se može koristiti kao „drop-in“ gorivo i kompatibilan je s velikim dijelom postojeće infrastrukture za snabdijevanje brodova gorivom.
Tri glavne lekcije prve godine
Prva godina pokazala je da standard za goriva u brodarstvu može funkcionisati, posebno zahvaljujući širokoj primjeni zajedničkog ispunjavanja obaveza.
Istovremeno, izbor alternativnih goriva i tehnologija ostao je relativno uzak. Biometanol, e-goriva, napajanje brodova električnom energijom s kopna i pogon uz pomoć vjetra zajedno su činili svega oko pet odsto.
Treća važna poruka odnosi se na regulatornu stabilnost. Dugoročno postavljeni ciljevi do 2050. godine brodarima, dobavljačima goriva i investitorima daju jasniju osnovu za planiranje ulaganja.
Što slijedi?
Evropska komisija najavila je dalje usklađivanje sistema praćenja, izvještavanja i verifikacije između EU ETS-a i FuelEU Maritimea kako bi se smanjilo administrativno opterećenje.
Revizija FuelEU Maritimea planirana je za 2027. godinu, kada bi mogao biti proširen opseg regulative. Iskustva iz prve godine mogla bi pritom biti važna i za razvoj budućeg globalnog IMO okvira za smanjenje emisija iz brodarstva.
Izvor: Safety4Sea
