Izvor fotografije: Shutterstock.com
Stvari koje su van kontrole industrije čine ispunjavanje ambicija i poštovanje propisa skupljim i težim za postizanje. Potreba za praktičnim rješenjima energetske efikasnosti je važnija nego ikad.
Nije iznenađujuće, budući da se najveći dio svjetske trgovine obavlja pomorskim putem, na pomorsku djelatnost se obično gleda kao na odraz ekonomskog poslovanja svijeta. Svakako da je 2023. godina predstavljala nastavak vraćanja u normalu nakon pandemije COVID-a, ali izglede za 2024. godinu i dalje nije lako predvidjeti, sa mnogo izazova koje treba prevazići.
Posmatrajući jedan od pozitivnih faktora, u svom Pregledu pomorskog transporta 2023., objavljenom u septembru 2023. godine, UNCTAD (Konferencija Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj) je rekla da očekuje da će pomorska trgovina porasti za 2,4% u 2023. i više od 2% između 2024. i 2028. godine. To će biti snažan rast nakon kontrakcije od 0,4% u 2022. godini. Na bazi tona/milja, rast je bio još jači i iznosio je skoro 4%. Od tog izvještaja, događaji na Bliskom istoku su znatno povećali rast u tonama/miljama, jer brodovi biraju duže rute kako bi izbjegli napade.
Međutim, ne treba zaboraviti da je dio rasta tona/milja bio posljedica efekata sukoba u Ukrajini, sankcija na rusku robu i brodarstvo, i neophodnog pomjeranja ka novim tržištima, da bi se ova pitanja prevazišla. Svakako, ako pogledamo trenutne događaje sa brodarskim kompanijama koje izbjegavaju tranzite preko Sueckog kanala u korist duže rute oko Južne Afrike zbog političkih previranja, možemo očekivati da će se rast tona/milja nastaviti barem početkom 2024. godine. Još jedan faktor koji se dodaje tonama/miljama, bio je uticaj suše na Panamski kanal sa prepolovljenim brojem dnevnih tranzita u drugoj polovini 2023. i 2024. godine. Ovo uzrokuje da brodovi vrše mnogo duža putovanja sa istočnih obala Sjeverne i Južne Amerike i Evrope, do Dalekog istoka preko Atlantskog i Indijskog okeana.
Nažalost, povećanje tona/milja takođe znači povećanje emisija. Kao što je pomenuto u izvještaju UNCTAD-a, poređenje emisija CO₂ iz glavnih i pomoćnih motora plovila u prvom kvartalu 2013. i prvom kvartalu 2023. godine, pokazuje povećanje od preko 20%. Cifra koja može samo da raste, s obzirom na razloge iz prethodnog paragrafa.
Komentarišući povećanje emisija, Daniel Barcarolo, šef regulatornih poslova, u “Maersk Mc-Kinney Møller” centru za transport bez ugljenika, istakao je da bi plovilo od 15.000 TEU koje ide na duže putovanje oko Južne Afrike, umjesto da koristi Suec, dodalo 2.600 tona dodatnih emisija CO₂ .
Nijedan sektor transporta nije imun na trenutne događaje. Kontejneri su bili posebno teško pogođeni ekonomskim pritiskom koji su pogoršali brodovlasnici, koji su se odlučili da se obavežu na narudžbine novih plovila tokom godina procvata pandemije. Mnogi od tih brodova tek sada kreću sa plovidbom i nastaviće to da rade narednih nekoliko godina, dodajući pritisak na stope.
Ironično, duža putovanja koja se sada prave izbjegavanjem Sueca, zapravo će pomoći vlasnicima, jer je potrebno više brodova da apsorbuju dodatne tone/milje.
Uprkos tome što svijet planira da pređe na alternativna goriva, realnost je da će svijet ostati zavisan od fosilnih goriva još mnogo godina.
Novo u 2024. godini za brodove iznad 5.000 tona koji trguju u Evropu i iz Evrope, jeste uslov za doprinos EU ETS. Ovo je uvedeno na stalnoj osnovi, jer brodovi moraju da kupuju kredite za oko 40% svojih emisija od 2024., po cijeni koja se procjenjuje na oko 90 dolara po toni CO₂. Procenat će se povećati na 100% za nekoliko godina.
Na godišnjem Lloyd’s List Outlook Forumu u decembru 2023. godine, koji je uključivao lidere industrije iz brojnih disciplina, ključni su bili geopolitički rizik, a cijena zelene tranzicije je ključna briga za transport u 2024.
Geopolitički rizici su na vrhu liste zabrinutosti, praćeni usporavanjem rasta u Kini. Rastuća inflacija i klimatski problemi vezani su za treće mjesto. Što se tiče ovog posljednjeg, rano olakšanje i jasnoća od strane “IMO-a” u vezi sa ciljevima emisija, ustupili su mjesto brizi o tome kako će ti ciljevi biti ispunjeni i odakle će doći gorivo. Nedostatak odgovarajuće tehnologije ili infrastrukture smatra se velikim rizikom za energetsku tranziciju brodarstva.
„Dobra vijest je da sile koje određuju tok tranzicije ka dekarbonizaciji transporta, guraju za promjenu, i razgovor se pomjera sa ambicija na akciju. Kako vidimo, neće postojati jedno rješenje, već više njih, različite vrste goriva i uređaji za uštedu energije dok ulazimo u novu eru“, kaže Morten Sten Johansen, direktor globalnog marketinga, u Hull Performance Category-ju u Jotun-u.
Johansen vjeruje da će tokom naredne godine i kasnije, brodarske kompanije nastaviti da se suočavaju sa izazovima i neizvjesnošću, i jasno je da je potreba za energetskom efikasnošću važnija nego ikad.
Izvor: jotun.com
