Izvor fotografije:
Najnovija runda pregovora, održana tokom Međusesijske radne grupe IMO-a o smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte iz brodova (ISWG-GHG 18), predstavlja važan korak ka ostvarenju ciljeva IMO strategije smanjenja emisija iz 2023. godine. Ova strategija postavlja ambiciozan cilj smanjenja emisija iz brodskog sektora, pri čemu se očekuje da će srednjoročne mjere biti usvojene do 2025. godine.
Jedan od ključnih ciljeva ovih pregovora jeste uspostavljanje dva osnovna elementa u strategiji IMO-a: tehničkog elementa u vidu standarda za pomorska goriva zasnovanog na ciljevima i ekonomskog elementa zasnovanog na mehanizmu određivanja cijena emisija gasova sa efektom staklene bašte u pomorstvu.
Standard za pomorska goriva zasnovan na ciljevima ima za cilj postepeno smanjenje intenziteta emisija brodova kroz prelazak na čistija goriva. Ovaj standard igra ključnu ulogu u globalnim naporima za smanjenje ekološkog uticaja brodarske industrije. Istovremeno, predloženi ekonomski element – mehanizam određivanja cijena emisija – ima za cilj da podstakne prelazak na niskougljenična goriva, uz osiguranje ravnomjerne raspodjele troškova tranzicije unutar industrije.
Diskusije su bile fokusirane na nacrt teksta za IMO okvir nulte emisije, koji je razvijen tokom MEPC 82. Ovaj okvir, koji uključuje doprinose država članica i međunarodnih organizacija, predviđa izmjene MARPOL Aneksa VI. Ukoliko budu usvojene, ove izmjene će formalno integrisati srednjoročne mjere u regulativu koja već pokriva 97% globalne tonaže brodova.
Jedan od najznačajnijih ishoda ove runde pregovora jeste sve veća podrška uvođenju globalne takse na emisije gasova sa efektom staklene bašte iz pomorstva. Koalicija od 48 zemalja iz Kariba, Afrike, Azije i Evrope podržala je uvođenje takse u rasponu od 18 do 150 dolara po toni emisija GHG.
Procjenjuje se da bi ova taksa mogla generisati milijarde dolara godišnje, koje bi se mogle reinvestirati u tranziciju ka zelenim gorivima, podržavajući rane korisnike i obezbjeđujući finansijske podsticaje za primjenu goriva sa nultim ili skoro nultim emisijama, kao što su zeleni metanol i amonijak.
Predložena taksa dobila je široku podršku među članicama IMO-a, ali određene zemlje, poput Kine i Brazila, izrazile su zabrinutost. Ključno će biti pronaći kompromisno rješenje koje će omogućiti dekarbonizaciju sektora, uz istovremeno uzimanje u obzir interesa zemalja u razvoju.
Još jedna značajna odluka tokom pregovora bila je uspostavljanje IMO fonda, koji bi se finansirao iz prihoda od emisijskih taksi. Ovaj fond bi ponudio finansijske podsticaje za brodove koji koriste goriva sa niskim emisijama, smanjujući razliku u cijeni između konvencionalnih fosilnih goriva i održivih alternativa.
Iako industrija generalno podržava globalnu taksu na emisije, ostaje potreba za daljim pregovorima kako bi se riješila ključna pitanja, uključujući visinu takse, način raspodjele prihoda i mehanizme za sprovođenje i poštovanje regulative.
Uprkos ovim izazovima, međunarodna zajednica ostaje optimistična da će se konsenzus postići do sljedećeg sastanka MEPC-a u aprilu 2025. godine.
Predstojeći sastanak IMO MEPC 83 biće od presudnog značaja za budućnost globalnog pomorstva. Tokom ovog ključnog sastanka biće pregovarano o srednjoročnim mjerama za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Ove mjere će stvoriti dodatne podsticaje za uvođenje novih goriva, a glavni prioritet industrije biće ubrzanje tranzicije ka održivim rješenjima.
Izvor: Safety4Sea
