Skip to main content
search
VijestiCrna GoraIstaknute Vijesti

Intervju: ing. Božo Ukropina, direktor gradske luke Škver, u Herceg Novom

AAA

Od 2017. godine, mašinski inženjer iz Herceg Novog, Božo Ukropina, na čelu je Agencije za gazdovanjem gradskom lukom Škver u ovom gradu. O tada, pa sve do ove 2025., vidljiv je bio uticaj brojnih pravno-birokratskih faktora na rad ove, za Boku Kotorsku i grad Herceg Novi značajne gradske luke. Ovom prilikom, ing. Ukropina za pomorstvo.info govori ne samo o ovoj nego i o ostalim gradskim lukama u Crnoj Gori i o njihovim anomalijama ali i njihovim velikim mogućnostima…

Početkom ove 2025. godine istakli ste javno jedan jedan gorući problem: da Gradska Luka Škver u Herceg Novom već punih 16 godina nema riješen pravni status. Pominjali ste i činjenicu da je sve to otežavala i reorganizacija nadležnih ministarstava, promjene vlasti i slično. Zašto je to tako i ima li rješenje na vidiku?

Da, tačno je da sam to pitanje potencirao kao gorući problem funkcionisanja gradske luke “Škver” koja je zadnji ugovor o zakupu djela akvatorijuma i pristaništa imala 2009. godine i od tada nema definisan adekvatan pravni status.

Od svog dolaska na funkciju rukovodioca Agencije od oktobra 2017. godine stalno sam inicirao rješavanje tog najvećeg problema koji otežava funkcionisanje same gradske luke počevši sa sastancima u JP Morsko dobro, koje je inače nadležno za luke od lokalnog značaja pa preko kontakata sa resornim ministrastvima i samim premijerom Vlade Crne Gore.

U 2019. godini došlo je do pomaka u rješavanju pravnog statusa, moram istaći da sam tada kao predstavnik lokalne uprave Opštine Herceg Novi dobio podršku u rješavanju problema od tadašnjeg ministra pomorstva gospodina Nurkovića.

Inače, u tom period je Vlada Crne Gore usvojila novi Predlog Zakona o lukama u kome se uveo pojam gradske luke baš da bi se pokušao rješiti problem funkcionisanja ne samo luke Škver u Herceg Novom već i ostalih luka u Crnoj Gori.

Tada sam aktivno učestvovao u njegovoj izradi, da bi i grad Herceg Novi u punom kapacitetu mogao da upravlja tako značajnim resursom kao što je gradska luka, čime bi se podigla turistička ponuda na veći nivo, a ujedno bi se dobili komunalni vezove za domaće stanovništvo jer inače 80% vezova bi trebalo da pripadne stanovnicima Herceg Novog, koji sada nemaju adekvatne vezove za sama plovila.

Nažalost, 2020. godine, pojavom pandemije, svi procesi su zaustavljeni a nakon toga do danas imamo promjene u svim ministarstvima kako je dolazilo do promjene sastava Vlade Crne Gore (promjenje su tri vlade).

Kako u sadašnjem trenutku vidite stanje gradskih luka u Crnoj Gori, kad je u pitanju pravni status, podjela luka, upravljanje, naknade, red, inspekcijski nadzor, kao i druga srodna pitanja? Šta su standardi EU i može li ih u ovom slučaju Crna Gora ispuniti u optimalnom roku?

U ovom trenutku možemo da konstatujemo da stanje nije nimalo dobro jer ako pođemo samo od činjenice statusa gradske luke Škver, zatim luke Kalimanj u Tivtu, pa preko gradskih luka Budva i Bar, vidite da postoje mnoga otvorena pitanja koja nisu definisana na pravno valjan način.

Zadržao bih se na stanje u gradskoj luci Škver gdje imate tri pravna subjekta koji upravljaju određenim djelovima akvatorijuma i obale bez ijednog pravnog osnova. Tu mislim kako na Agenciju kojom rukovodim, tako i na sportske klubove, jerdiličare i ribolovce. Postoje čak i djelovi akvatorijuma koji su potpuno van kotrole bilo koga.

Sve ovo pokazuje nesređen odnos i neodrživost sistema, kao i nečiju odgovornost za ekcese koji se mogu desiti u gradskoj luci. Jedino rešenje je da grad Herceg Novi u punom kapacitetu dođe u posjed na pravno validan način kompletnog akvatorijuma luke Škver i da se ona na taj način i uz adekavatno ulaganje, podigne na nivo koji zaslužuje i na koji treba da bude.

Uvijek sam bio i biću za to da javni interes bude ispred insteresa pojedinaca, koji godinama u ovom vacuum prostoru koriste ovo stanje da bi za sebe pribavili materijalnu korist.

 Gradska luka Škver ima u neposrednoj blizini vaterpolo klub „Jadran“ i Sportsko-ribolovni klub ,,Jugole Grakalić“, što dodatno komplikuje situaciju zbog nesređenih pravnih pitanja. Na kakav način bi to, za sada otvoreno pitanje, moglo biti rješeno?

U sastavu gradske luke je bazen vaterpolo kluba “Jadran” sa kojim imamo izuzetnu saradnju i koji nam daje punu podršku da rješavamo pitanje upravljanja u gradskoj luci. To nije slučaj sa SRK “Jugole Grakalić” koji bez ijednog papira godinama upravlja sa gotovo 60% vezova u akvatorijumu luke Škver i tu se postavlja ključno pitanje: kako je neko ogromnu društvenu imovinu na obali, priobalni pojas dobio u vlasništvo i na korišćenje?

I to je pitanja koji bi se trebale pozabaviti nadležne inistitucije jer to je razlog zašto ne možemo doći do trajnog, pravnog rješenja statusa gradske luke. U decembru 2023. godine, SO Herceg Novi je na moj zahtjev i uz podršku svih odbornika uputila zvaničan dopis JP Morsko Dobro i Lučkoj kapetaniji Kotor, da nam definišu tačne granice akvatorijuma gradske luke Škver.

Do dana današnjega nismo dobili odgovor a po mojim nezvaničnim saznanjima pitanje je proslijeđeno i nalazi se u fioci Ministarstva održivog razvoja i turizma. Kako stalno dolazi do promjena u ministarstvima tako i naš zahtjev ostaje bez odgovora.

Sa koliko vezova Gradska luka Škver raspolaže pred početak ljetne turističke sezone 2025. godine, koliko brodova prosječno u špicu sezone dolazi na duži boravak i kakva su iskustva iz prethodnih godina u vezi sa tim? 

Agencija koja upravlja dijelom gradske luke, odnosno precizno samo sa pristaništem, raspolaže sa oko 40 vezova, od kojih je 26 na popularnim murinzima a ostalo su vezovi u zonama koji koriste turistički brodovi iz Herceg Novog i na operativnom djelu obale koji se u toku dana koristi za prihvat većih brodova iz okruženja. Tako da, svakoga dana, u Herceg Novi preko gradske luke Škver dođe od 1000-1500 gostiju.

Imamo izuzetnu saradnju sa turističkim agencijama kako iz Crne Gore, tako i iz regiona, kako u dolasku plovila u čarteru tako i, kao što sam već rekao, izletničkih i turističkih brodova. Posebno bi naglasio dobru saradnju sa Navily, dubrovačkom flotom, Boat Trip, Alkima, DM Yachting i mnogi drugi. Do 2021. godine i izbijanja rata u Ukrajini imali smo odličnu saradnju sa ruskom agencijom Sila vjetra koja je bila naš najbolji klijent…

Razgovarao: Nikola Vlahović, pomorstvo.info

Podijeli vijest:

Leave a Reply