Izvor fotografije: Shutterstock.com
Prosječni globalni porast temperature prešao je granicu od 1,5 stepeni celzijusa u posljednje dvije godine, što je postavljeno Pariskim sporazumom kao gornja granica. Ovo je jasan znak nastavka nezabilježenog rasta temperature, navodi evropski opservatorij Copernicus.
Kako su podaci za 2024. godinu potvrdili do 31. decembra, prošla godina bila je najtoplija otkad se vode mjerenja, koja su započela 1850. godine, ističe izvještaj Službe za klimatske promjene (C3S) Copernicusa.
Iako 2025. možda neće oboriti nove rekorde, britanska meteorološka služba prognozira da će ova godina biti jedna od tri najtoplije ikada zabilježene. Nove klimatske politike, koje se prema Pariskom sporazumu ažuriraju svakih pet godina, dolaze u trenutku kada je Donald Trump ponovo u Bijeloj kući. Međutim, smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte stagnira u nekim bogatim zemljama – u Sjedinjenim Državama je prošle godine iznosilo samo 0,2%, prema nezavisnom izvještaju.
Copernicus navodi da je tokom 2024. i u periodu 2023–2024. prosječno povećanje temperature prešlo granicu od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba. Iako ovo ne znači trajno prekoračenje, jasno ukazuje na trend povećanja temperature na nivoe koje moderna civilizacija nije doživjela. Naučnici podsjećaju da ovakav rast nije zabilježen u posljednjih 120.000 godina.
Prema navodima direktora Potsdam instituta za istraživanje klimatskih promjena Johan-u Rockström-u, ovo je ozbiljno upozorenje. “Suočavamo se sa posljedicama svijeta zagrijanog za 1,5 stepeni – ekstremni vremenski uslovi, suše, poplave, požari i oluje sve su češći, uz ogromne troškove za globalnu ekonomiju,” izjavio je Rockström za Francusku novinsku agenciju.
Prirodne katastrofe izazvale su štetu od 320 milijardi dolara na globalnom nivou tokom prošle godine, navodi osiguravajuća kompanija Munich Re. Smanjenje porasta temperature na 1,5 umjesto 2 stepena Celzijusa, što je gornja granica Pariskog sporazuma, značajno bi umanjilo najkatastrofalnije posljedice, istaknuto je na Međuvladinom panelu za klimatske promjene Ujedinjenih nacija (IPCC).
Okeani, koji apsorbuju 90% viška toplote izazvane ljudskim aktivnostima, i dalje se pregrijavaju. Prosječna temperatura površine okeana, izuzimajući polarne regije, dostigla je rekordnih 20,87 stepeni Celzijusa, nadmašivši prethodni rekord iz 2023. godine.
Osim što morski toplotni talasi ugrožavaju korale i ribe, trajno zagrejavanje okeana utiče na morske i atmosferske struje. Topliji okeani oslobađaju više vodene pare u atmosferu, što povećava energiju uragana, ciklona i oluja.
Copernicus takođe bilježi da je nivo vodene pare u atmosferi 2024. dostigao rekordne nivoe, povećavši se za 5% u odnosu na prosjek iz perioda 1991–2020. Prošle godine smo imali El Nino, koji je doprinio zagrijavanju planete, a očekuje se prelazak na neutralnije uslove povezane sa ovim fenomenom.
“Naša budućnost je u našim rukama – brza i odlučna akcija još uvijek može promijeniti smjer klimatskih promjena,” izjavio je Carlo Buondebo, direktor službe Copernicus za klimatske promjene.
Iako je COP29 konferencija u Bakuu uspjela postaviti nove ciljeve za finansiranje borbe protiv klimatskih promjena, nije ostvarila značajan napredak u smanjenju emisija gasova staklene bašte niti u prelasku sa fosilnih goriva.
Izvor: naftikachronika.gr
