Izvor fotografije: Shutterstock.com
ITC, zajednička agencija Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i Konferencije Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj (UNCTAD), navodi da su bezbjednosni rizici za plovidbu, rast vozarina i premija osiguranja, kao i smanjen broj prolazaka brodova kroz Hormuški moreuz, ozbiljno poremetili globalne lance snabdijevanja.
Iako je posljednjih sedmica došlo do smirivanja sukoba i očekuje se postepeni oporavak prometa, broj trgovačkih brodova koji prolaze moreuzom i dalje je znatno ispod uobičajenog nivoa.
Analiza obuhvata 12 strateški važnih proizvoda iz energetskog, hemijskog i industrijskog sektora. Riječ je o izvozu iz Bahreina, Irana, Iraka, Kuvajta, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, država koje su među najvažnijim svjetskim dobavljačima energenata.
U aprilu 2026. ukupna vrijednost izvoza posmatranih proizvoda pala je 21 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je fizički obim izvoza smanjen čak 54 odsto.
Osim LNG-a, veliki pad zabilježen je i kod izvoza ureje (83 odsto), metanola (80 odsto) i amonijaka (75 odsto). Najmanji pad među posmatranim proizvodima zabilježen je kod polipropilena, čiji je izvoz smanjen 24 odsto.
Najveći apsolutni gubici zabilježeni su kod izvoza sirove nafte, koji je smanjen za 28 miliona tona, dok je izvoz naftnih derivata smanjen za 7,3 miliona tona, a LNG-a za 5,5 miliona tona.
Posljedice su osjetile i zemlje uvoznice. Japan, koji oko 91 odsto uvoza sirove nafte tradicionalno obezbjeđuje iz država zavisnih od Hormuškog moreuza, zabilježio je pad uvoza od 64 odsto tokom aprila. Ozbiljne poremećaje zabilježile su i Južna Koreja i Malezija.
S druge strane, Tajland je povećao uvoz sirove nafte za 62 odsto, obezbjeđujući dodatne količine od alternativnih dobavljača kako bi održao stabilno snabdijevanje gorivom.
Prema ITC-u, alternativni izvoznici povećali su isporuke većine posmatranih proizvoda, ali su u aprilu uspjeli u potpunosti da nadoknade manjak samo kod amonijaka i polipropilena. Mnoge države privremeno su se oslanjale na strateške zalihe, povećanje domaće proizvodnje ili smanjenje potrošnje kako bi ublažile posljedice poremećaja.
Izvor: Safety4Sea
