Izvor fotografije: Claudia Harms-Warlies / Shutterstock.com
Efikasne luke su ključna karika u pomorskim lancima snabdijevanja, povezujući more i obalu, ali njihova priobalna pozicija čini ih ranjivima na uticaje klimatskih promjena. Luke ulažu u infrastrukturu i veće zaštite od poplava kako bi se zaštitile od skupe prijetnje klimatskih promjena.
Prognoza za globalno povećanje srednjeg nivoa mora je više puta revidirana naviše u posljednjih nekoliko godina, ali trenutna očekivanja su da će do 2100. godine nivo mora biti između 43 cm i 84 cm viši u odnosu na prosjek iz perioda 1995-2014.
Institut za promjene životne sredine Univerziteta Oksford objavio je studiju u januaru 2024. godine koja navodi da je 86% luka širom svijeta izloženo velikom broju različitih klimatskih i geofizičkih prijetnji.
Studija je utvrdila da je apsolutni rizik najveći u velikim lukama u zemljama sa visokim prihodima u Aziji, Meksičkom zalivu i Zapadnoj Evropi, ali da bi uticaji klimatskih rizika na luke mogli biti veći u zemljama sa srednjim prihodima. Od ukupnog klimatskog rizika za luke od 7,6 milijardi dolara godišnje, većina je pripisana tropskim ciklonima i poplavama rijeka.
„Pored fizičkih oštećenja, vrijeme neaktivnosti luka povezano sa ovim prirodnim opasnostima dovodi trgovinu vrijednu 67 milijardi dolara u rizik svake godine, što bi moglo rezultirati skupim kašnjenjima, gubicima prihoda i uticajima na širu ekonomiju“, navodi se u izvještaju.
Bez akcije, vjerovatno je da će uticaj klimatskih promjena na luke biti ne samo skup, već i imati veliki domino efekat na tokove trgovine širom svijeta, pri čemu će događaji poput poremećaja u Panamskom kanalu zbog suše postati mnogo češća pojava.
Luke koriste različite mjere ublažavanja i prilagođavanja kako bi pripremile infrastrukturu da izdrži uticaje klimatskih promjena i smanjile svoje emisije stakleničkih gasova (GHG) kako bi minimizirale globalne temperature.
Planiranje infrastrukture može uzeti dugoročnu perspektivu. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva već je započela planiranje inicijative Thames Estuary 2100 koja će pripremiti odbrane od poplava duž rijeke kako bi se nosila sa višim nivoima mora krajem 21. vijeka. Do 2040. godine donijeće se odluka o tome da li će se Thames Barrier nadograditi, konvertovati, postaviti nova barijera za poplave duž rijeke ili će se stvoriti područja za skladištenje poplavnih talasa.
Slične odluke donose vlade širom svijeta. Singapur istražuje korišćenje morskih zidova, poldera i uzgoja mangrova za zaštitu obala, i ulaže milijardu dolara u poboljšanje infrastrukture za odvodnjavanje. Čak se i poznata obimna podzemna mreža odbrane od poplava u Tokiju nadograđuje kako bi se nosila sa povećanim klimatskim rizicima u okviru projekta Tokyo Resilience Project iz 2022. godine.
Operateri luka takođe preduzimaju korake kao što su omogućavanje daljinskog pristupa IT infrastrukturi i instalacija rezervnih generatora za kritične sisteme luka kako bi se minimizirao poremećaj u ekstremnim vremenskim uslovima.
Nedavno lansirani masterplan ABP-a za dekarbonizovani rast u luci Newport uključuje specifično planiranje za ublažavanje poplava, uzimajući u obzir rast nivoa mora i poplave koje se dešavaju jednom u 200 godina. Mjere koje se razmatraju uključuju korišćenje materijala za bagerisanje za podizanje nivoa tla i dizajn zgrada otpornih na poplave.
Henrik L. Pedersen, izvršni direktor ABP-a, rekao je za ICS Leadership Insights: „Klimatske promjene su izazov koji definiše ovu eru, ali su i prilika da se skaliraju inovativne nove industrije kako bi se ostavila optimistična zaostavština za buduće generacije.“
Teško je pripremiti se za nepoznato. Međutim, Giulia Sforzi, glavni inženjer u nezavisnoj organizaciji za građevinsko inženjerstvo i hidrauliku životne sredine HR Wallingford, rekla je za ICS Leadership Insights da je rast srednjeg nivoa mora najznačajniji rizik od klimatskih promjena za luke, uz povećanu učestalost i intenzitet olujnih događaja kao dodatni veliki rizik.
„Drugi uticaji klimatskih promjena, koji se moraju uzeti u obzir za luke, posebno u određenim dijelovima svijeta, su veći talasi oluja, više padavina i intenzivnije padavine u određenim periodima, promjene uslova talasa i povećanje učestalosti velikih tropskih ciklona“, rekla je Sforzi.
Dugoročno planiranje je od suštinskog značaja ako globalni lanac snabdijevanja želi ostati otporan. Ekstremni događaji sa nivoom mora, koji se trenutno smatraju događajima koji se dešavaju jednom u sto godina, očekuje se da postanu uobičajeni do 2100. godine, prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC). Ovaj izazov za luke dodatno komplikuju ekstremni vremenski događaji za koje se takođe očekuje da postanu češći, povećavajući rizik za infrastrukturu.
Izvor: ICS Shipping
