Izvor fotografije: Shutterstock.com
Mediteransko more tradicionalno ostaje drugo najpopularnije odredište za krstarenje na svijetu, odmah nakon Kariba, Bahama i Bermuda.
Zapadni i centralni Mediteran obuhvataju dobro uspostavljene destinacije, pri čemu su Barselona i Civitavecchia dvije najposjećenije luke u regiji i rangirane među deset najboljih na svijetu.
Istočni Mediteran smatra se od strane brodarskih kompanija tržištem sa potencijalom koji tek treba da se otključa.
Nekoliko luka u regiji ulaže značajna sredstva kako bi povećale promet krstarenja, uključujući Piraeus, Heraklion, Thessaloniki, Galata, Limassol, Haifa i Alexandria, koje grade nove terminale za krstarenje ili ulažu u nove ekološke tehnologije kako bi pružile podsticaje dok industrija krstarenja nastavlja smanjivati emisije.
Istočni Mediteran je, međutim, ranjiv na geopolitičke tenzije. Kao domino efekat, napetosti u jednoj zemlji mogu uticati na cijelu regiju. Operateri krstarenja stavljaju sigurnost putnika i posade na prvo mjesto i prilagođavaju itinerere prema potrebi u svom interesu na istočnom Mediteranu i Crvenom moru.
Međutim, važna je i percepcija putnika. Nije dovoljno da zemlja bude sigurna, već mora biti i percipirana kao sigurna. Iako, su itinerari za Izrael trenutno na čekanju, odluke o Egiptu i Turskoj variraju. Grčka i Kipar ne samo da su ostali netaknuti na kratki i dugi rok, već su zabilježili porast poziva brodova za krstarenje.
Postoji trend rasta za razvoj sektora krstarenja na globalnom nivou. Prije globalne zdravstvene krize, 2019. godine, gotovo 30 miliona putnika godišnje plovilo je širom svijeta. Demonstrirajući snagu i otpornost sektora, turizam krstarenja predviđa da će do 2023. godine dostići 106% nivoa iz 2019. godine – sa 31,5 miliona putnika koji plove – i porasti na gotovo 40 miliona putnika do 2027. godine. To se upoređuje sa prognozom UNWTO-a da će međunarodni turistički dolasci 2023. godine biti 80% do 95% nivoa iz 2019. godine. Pozdravljamo odgovoran rast krstarenja, koji podržava više od milion poslova širom svijeta, od kojih su stotine hiljada u Evropi.
U isto vrijeme, dekarbonizacija našeg sektora ostaje prioritet. Članice CLIA posvećene su ostvarenju krstarenja sa neto nultim ugljeničnim emisijama do 2050. godine. U narednih pet godina očekujemo da će članice CLIA brodarske kompanije predstaviti 44 nova broda globalnoj floti, što predstavlja ulaganje od više od 40 milijardi dolara.
Sa uvođenjem ovih novih brodova, vidimo poboljšanu efikasnost, jer brodarske kompanije nastavljaju ulagati u najnovije ekološke tehnologije, usvajanje principa cirkularne ekonomije i sve veći broj plovila koji koriste ili su sposobni inkorporirati alternativna goriva kada postanu dostupna. Međutim, dekarbonizacija ne zavisi isključivo od brodarskih kompanija. Zahtijeva saradnju luka i vlada kako bi se alternativna goriva učinila dostupnima na veliko, kao i razvoj infrastrukture za pružanje obalne električne energije.
U tom kontekstu, budućnost sektora krstarenja je svijetla. To je odgovoran izbor putovanja za odmor, a rast pokreću mlađe generacije (prosječna starost je sada 46,5 godina i postaje mlađa). Osim toga, krstarenje je često jedina opcija putovanja za putnike sa ograničenom pokretljivošću i ostaje jedini način da se otkriju udaljena mjesta.
Izvor: maritimeinfluencers.com
