Izvor fotografije: Modvion press
Džinovski kran podiže komad turbine od 40 tona na skoro 200 stopa (60 metara) u vazduhu, a zatim ga postavlja na vrh poluzavršene strukture. Ono što ovaj projekat odvaja od ostalih, je da nije napravljen od uobičajenog “sastojka” – čelika.
Švedska ima bogatu tradiciju korišćenja drvene građe u različitim građevinama, uključujući vjetrenjače, crkve stare vjekovima, drvene cipele, dekorativne Dala konje, pa čak i nebodere. Modvion koristi tu tradiciju kako bi napravio malu pometnju u industriji tornjeva vrijednu 40 milijardi dolara, u kojoj se već decenijama koriste zagađivači okoline, kao što su čelik i cement, što umanjuje ekološke koristi turbina.
“Zemlja se suočava sa klimatskom krizom, i moramo da pređemo na nove izvore energije.” rekao je izvršni direktor Otto Lundman nakon posmatranja dizanja kule. “Pogon na vjetar je jedno od najefikasnijih i najprivlačnijih rješenja koje imamo. Povećavamo tu vrijednost još više.”
Pristup Modvion-a privukao je pažnju nekih od najvećih evropskih energetskih kompanija. Pa je tako, Vestas Wind Systems A/S kupio 15% kompanije nakon što je vidio manji demonstracioni model, dok je italijanska Enel Green Power SpA postigla sporazum o saradnji.
Iako, se industrija vjetra suočava sa povećanjem troškova, problemima u lancu snabdijevanja i finansijskim poteškoćama zbog viših kamatnih stopa, očekivanja za rast su i dalje ogromna, kako nacije žure da ispune ambiciozne planove za smanjenje emisija ugljen-dioksida. Predviđa se da će godišnje evropske kopnene instalacije, porasti za gotovo četvrtinu do 2030. godine, prema Bloomberg NEF.
Projekat Modvion-a, napravljen je od finske smreke koja je laminirana za snagu i zaštitu od elemenata i vatre, a zatim savijena u četiri dijela debljine oko 30 centimetara (12 inča). Zidovi tornja mogu postati tanji u budućnosti kako Modvion usavršava tehnologiju.
Dio fabrike Modvion-a je automatizovan, sa robotima koji prave zareze pri samom kraju modula, kako bi se mogli uklopiti, baš poput slagalica.
Laminirano drvo je jače od čelika iste težine, tako da drvene turbine mogu biti više i podržavati veće lopatice (proizvodeći više električne energije) uz manje pojačanja (štedeći na troškovima izgradnje), tvrdi kompanija.
“Ovo je sjajan materijal, i dugo je zanemarivan.” rekao je Lundman. “Prirodna karbonska vlakna mogu se koristiti za mnogo više, i nadamo se da ćemo pomoći da se to dokaže.”
Izvor: bnnbloomberg.ca
