Izvor fotografije: REUTERS
Rover Curiosity sletio je 2012. godine u krater Gale, u blizini Marsovog ekvatora, a od 2014. godine penje se na Mount Sharp, planinu visoku pet kilometara koja se uzdiže sa dna kratera. Fotografiju je snimila kamera Mastcam na roveru sa šest točkova, otprilike sat vremena nakon izlaska Sunca iznad predjela u čijoj se daljini nalaze litice oblikovane djelovanjem vjetra.
„Svijetli, nazubljeni vrhovi u daljini predstavljaju sloj stijena koji se izgledom prilično razlikuje od svih slojeva kroz koje je rover do sada prošao. Smatramo da je nekada riječ bila o sedimentu koji je nanosio vjetar, možda pijesku ili čak pepelu koji je u krater dospio usljed obližnje vulkanske aktivnosti. Nakon što se sediment pretvorio u stijenu, hiljade i hiljade godina djelovanja vjetra oblikovale su taj sloj u grebene poznate kao jarang“, rekao je planetarni naučnik Ashwin Vasavada iz NASA-ine Laboratorije za mlazni pogon u Kaliforniji i rukovodilac projekta Curiosity.
Prema riječima Vasavade, sloj jaranga najvjerovatnije je nastao prije otprilike tri milijarde godina, približno u isto vrijeme kada i ostatak planine. Taj sloj proteže se oko 16 kilometara sjeverozapadnim područjem Mount Sharpa.
„Međutim, čini se da sloj jaranga nije dio neprekinutog niza slojeva koji čine svojevrsnu slojevitu strukturu Mount Sharpa. Nastao je nešto kasnije. Nalazi se iznad onoga što geolozi nazivaju diskordancijom – vremenskim razmakom tokom kojeg su prethodni slojevi erodirali prije nego što su preko njih nataloženi novi slojevi“, objasnio je Vasavada.
Rover se tokom postepenog uspona na planinu popeo više od jednog kilometra u visinu, što predstavlja najveću visinsku razliku koju je neki rover do sada savladao na Marsu, navodi NASA.
Mount Sharp sastoji se od slojeva, od kojih svaki bilježi određeni period geološke prošlosti planete. Proučavajući te slojeve, naučnici su saznali više o vodenim površinama koje su nekada davno prekrivale ovo područje, u vrijeme kada je Mars bio vlažniji i topliji nego danas, kada je hladan i pust.
Vasavada je kazao da se NASA nada da će Curiosity do sloja jaranga stići 2027. ili 2028. godine, kada će pomoću svojih instrumenata detaljno proučiti njegovu geologiju.
Izvor: poslovni.hr
