Izvor fotografije: Dynamoland / Shutterstock.com
Obala Norveške sastoji se od stotinu fjordova – dugih, uskih morskih fjordova sa strmim liticama koje su stvorili glečeri. Fjordovi privlače stotine hiljada turista svake godine, većinom na kruzerima, koji koriste mazut, jedno od najprljavijih goriva.
Kruzeri su danas samoodrživi plutajući gradovi. Proizvode svoju električnu energiju, imaju kuhinje koje hrane do 5000 ljudi tri puta dnevno, te posjeduju vlastitu opremu za desalinizaciju i sisteme za obradu otpadnih voda na brodu – sve to pokreće dizel gorivo.
Prema Transport and Environment, 2017. godine, Carnival, najveći svjetski luksuzni operater krstarenja, emitovao je skoro 10 puta više sumpornog oksida duž obala Evrope nego svih 260 miliona automobila na kontinentu. Royal Caribbean, druga najveća kruzerska kompanija na svijetu, bila je druga sa četiri puta više emisija sumpora od flote evropskih automobila. Emisije SOx formiraju sulfatne (SO4) aerosole koji povećavaju rizike po ljudsko zdravlje i doprinose acidifikaciji kopnenih i vodenih okolina.
Vlada Norveške se slaže da su emisije ovih ogromnih kruzera štetne za zdravlje fjordova i ljudi koji žive u njihovoj blizini. Počevši od 2026. godine, samo brodovima pokretanim na alternativna goriva biće dozvoljeno da posjećuju norveške fjordove. Zakonodavci žele zaštititi jedinstveno prirodno okruženje i spriječiti da morsko dizel gorivo i masovni turizam imaju štetan uticaj na klimu. Neki brodovi su sada pokretani LNG-om, ali to više neće biti prihvatljivo gorivo za kruzere koji posjećuju fjordove Norveške.
Ovo otvara velike mogućnosti za održivo krstarenje i nova rješenja, tvrdi Business Norway. U 2023. godini, gotovo 5 miliona putnika sa kruzera posjetilo je Norvešku, što je imalo značajan uticaj na životnu sredinu zemlje. Prema Zapadnonorveškom institutu za istraživanje, kruzeri u Norveškoj troše oko 170 miliona litara goriva godišnje, što je ekvivalentno otprilike 3% ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte u zemlji. Većina goriva se sagorijeva na moru, ali oko 20% – ili skoro 34 miliona litara – sagorijeva dok su brodovi u luci ili posjećuju fjordove.
Malo gdje je to očiglednije nego u Geirangerfjord-u. Fjord godišnje prima oko 800.000 posjetilaca, 40% ih dolazi na kruzerima. Očekuje se da će rast nastaviti neometano, uprkos upozorenjima Norveške pomorske uprave da će kvalitet vazduha ponekad biti izuzetno opasan u uskom fjordu.
Da bi se suočili sa ovim ekološkim izazovima, norveški parlament je uveo nove zahtjeve koji propisuju da svi kruzeri i trajekti u fjordovima svjetske baštine moraju biti bez emisija od 2026. godine. Vlada takođe nastoji da do 2030. godine prepolovi emisije iz domaćeg pomorstva i ribarstva. Za ispunjavanje ovih zahtjeva biće potrebna ogromna inovacija u zelenoj pomorskoj tehnologiji.
Norveški brodovlasnici sada lansiraju nove kruzere bez emisija sa najmodernijom tehnologijom. Ulstein je razvio sveobuhvatno rješenje za napajanje koje omogućava velikim krstarećim brodovima da rade bez emisija jedan čitav dan. Rješenje uključuje snažne baterije, oporavak energije, specijalizovano grijanje i ventilaciju, solarne panele, skladištenje tople vode i moderni automatizovani sistem sa mogućnostima cloud servisa. Sva tehnologija je trenutno komercijalno održiva i dostupna, a neke komponente se mogu i nadograditi na postojećim brodovima.
Hurtigruten Norway, koji prevozi putnike duž obale Norveške već 130 godina, sprovodi opsežnu ekološku nadogradnju svojih brodova. Do 2024. godine, svih sedam brodova u njegovoj obalnoj floti biće nadograđeno sa značajnim zelenim ažuriranjima, smanjujući emisije CO2 za 25 posto i NOx za 80 posto.
Havila Voyages je još jedna kompanija koja traži načine da učini krstarenje održivijim, teži ka floti bez emisija, pokretanoj vodonikom do 2030. godine.
Izvor: ecohubmap.com
