Skip to main content
search
VijestiCrna GoraIstaknute Vijesti

Od vizije do liderstva: Željko Uljarević i ‘De Vinos Montenegro’ – Evolucija, izazovi i budućnost vinarstva

AAA

U svijetu gdje tradicija susreće inovaciju, Željko Uljarević, vizionar iza “De Vinos Montenegro”, vodi nas kroz impresivnu odiseju svog preduzeća, koje već više od decenije definiše pejzaž vinske industrije u Crnoj Gori i šire. Tokom ovog bogatog i uvidom ispunjenog razgovora, Uljarević dijeli priču o transformaciji i rastu svoje kompanije, osvjetljavajući put od početnih izazova do pozicije lidera na tržištu vina.

Kroz ovu razgovornu šetnju, Uljarević istražuje kako se “De Vinos Montenegro” prilagodio dinamičnim promjenama na vinskom tržištu, usredsređujući se na ključne momente i strategije koje su omogućile kompaniji da prosperira u promjenljivom okruženju. Razmatrajući kako turizam i ekonomska evolucija regiona utiču na vinsku kulturu, on naglašava revolucionarnu promjenu u načinu na koji restorani i kafići pristupaju vinu, odražavajući šire društvene promjene u konzumaciji i percepciji vina.

Detaljno govori o izazovima i strategijama u kreiranju portfolija vina koji ne samo da zadovoljava, već i premašuje očekivanja savremenih potrošača, težeći ka značaju saradnje sa vinarijama i promociji vinske kulture. Pritom, Uljarević daje uvid u trendove koji oblikuju tržište, uključujući specifične preferencije i očekivanja pomoraca, jedne od ključnih klijentskih grupa.

Diskusija se širi na budućnost, sa posebnim fokusom na peti Salon vina, koji će se održati u periodu od 16. do 17. februara u Lazure Hotel & Marina, koji ne samo da predstavlja godišnji vrhunac kompanijskih dostignuća već i podstiče vinsku edukaciju i kulturu u regionu. Uljarevićeva predanost kontinuiranom učenju, inovacijama i dijeljenju znanja sa drugima prožima razgovor, pružajući neprocjenjive savjete i inspiraciju za buduće generacije preduzetnika.

Ovaj intervju sa Željkom Uljarevićem duboko je introspektivan pogled na svijet vinarstva, gdje strast prema vinu i nepokolebljiva posvećenost kvalitetu oslikavaju put ka uspjehu i izvrsnosti.

Obilježavajući 16 godina uspješnog poslovanja, ‘De Vinos Montenegro’ je prošao izuzetan put evolucije i prilagođavanja. Možete li podijeliti sa nama kako ste se prilagodili promjenama na tržištu vina u Crnoj Gori i regionu, koje su bile ključne promjene i razvoj u vašem poslovanju tokom ovog perioda, kao i koje su bile najznačajnije prekretnice i izazovi? Takođe, zanima nas koje su najvažnije lekcije koje ste naučili na ovom putovanju?

Kada pogledate u jednu ruku, period od petnaest, šesnaest godina brzo prođe, ali puno se toga kroz taj period provuče. Generalno Crna Gora je dosta napredovala u ekonomskom i turističkom dijelu, i vezala se za taj primorski dio. Grana turizma podigla se na jedan veći nivo dolaskom kvalitetnijih gostiju, kao i dolaskom investicija. To je za nas bio izazov da se rade novi brendovi i nove stvari, koje prije deset godina niste mogli da zamislite u Crnoj Gori. Samo jedan podatak, koji ja možda i često pomenem, je da je od 2008. godine, kada smo mi otvorili firmu, da tako kažem, sa bojaznošću kako će to da ide i sa vrlo malim portfolijom, sa nepoznatim proizvodima, da kažem iskreno, krenuo od nekih španskih vina. U Crnoj Gori to, u tom periodu niko nije ni pio, nije niko konzumirao. Malo ko je znao o tim stvarima, iskreno. Ni jedan restoran nije imao vino na čašu. To su obično bili restorani koji su imali male bočice ili buteljke 0,75 Međutim, poneki je ljeti imao neko vino na čašu. A, danas, kada pogledate, 15 godina unaprijed, skoro svaki, iole bolji kafić ima neko vino na čašu. To vam govori koliko je ta kultura za 15 godina otišla jedan ozbiljan korak naprijed. I, danas ne možete zamisliti neki restoran, kafić, bez barem pet, šest dobrih vina.

U procesu selekcije vina za vaš portfelj, kako balansirate između potreba vaših kupaca i želje da predstavite inovativna i jedinstvena vina? Koji su ključni faktori koji utiču na vaš izbor, i kako se osigurava kontinuitet kvaliteta, posebno kada je riječ o uvozu iz inostranstva? Takođe, zanima nas više o vašoj saradnji sa vinarijama i načinima na koje zajedno radite na promociji vinske kulture, kao i o specifičnim izazovima sa kojima se suočavate u održavanju kvaliteta vašeg portfolija.

– Znate kako, kad smo počinjali posao, opet da se vratim, bila su potpuno druga vremena. Tržište je bilo jako zatvoreno jednim dijelom. Ekspanzija, generalno, na ovim prostorima, u vinskoj kulturi, malo boljeg doba, kreće od 2000. godine. A onda se to lagano razvijalo već od 2006. i 2008., to je neka prekretnica. Tada Crna Gora ima prvi taj talas nekih investicija, malo boljih i malo jačih klijenata i tu se malo otvorilo to tržište. Međutim, samim dolaskom, kao što sam maloprije rekao, ljudi koji su malo proputovali po svijetu, vrata su se otvorili i naša ideja nije bila, tj moja ideja, kada sam osnovao kompaniju, nije bila ovo što danas radimo. Da budem iskren u ovom ovolikom obimu. Bilo je posao kao posao, ali u ovolikom obimu to nije bilo. Nama je bila ideja 10, 15 brendova, 15, 20 restorana, jedna stabilna firma, ali danas imamo preko 200, 300 naših stalnih kupaca. Imamo preko 400 jako dobrih brendova i i zapravo, napravili smo da kažem na crnogorskom tržištu jednu dobru poziciju za vinsku priču. Konkretno, što ste me pitali vezano za to kako biramo, je pitanje na koje nemam konkretan odgovor, ali imam zapažanje šta nam se dešavalo. Recimo, od kompleksa, kao što su Mamula ili kompleks Portonovi sa One and Only-em, ili Chedi Luštica, i imali smo posebne zahtjeve za raznorazne brendove koje u tom momentu niko u Crnoj Gori sigurno ne bi uvezao, njihov taj portfolio koji su tražili. Morali su da se uvezu nekako. I, onda su nama slali upite da im pomognem oko toga. Onda kako smo i njima pomagali, tako smo drugima to predlagali. Tako da smo na taj način otvorili i tržište drugih stvari i pronašli nove kupce i ponudili nešto što je do tada bilo nepoznanica, dosta jakih stvari i jakih brendova koji su sada u Crnoj Gori, tako da je to došlo spletom okolnosti. A, onda kad već radite, da kažem u vinu, neki brend koji može da bude i karikiran u praksi Rolls-Royce-a, onda vam se drugi brendovi sami kače na to. Tako da mi sad u ovom momentu, s obzirom da smo jedna firma koja ne duguje nikome ništa, uredno sve plaća kako treba. Kako dobavljačima, tako i državi, sada smo u situaciji da nas intenzivno jure, da kažemo vinarije, ne samo iz regiona, nego iz čitavog svijeta. I, onda, sada smo mi ti koji biramo sa kim ćemo da radimo, kako ćemo da radimo i koliko ćemo raditii.

Koji trendovi u potrošnji vina trenutno dominiraju na tržištu, prema vašem iskustvu, i kako se vaš portfolio prilagođava tim trendovima?

– Pa vidite definitivno je došlo do ekspanzije u prodaji, ne samo kod nas. Kako je došlo do promjena u proizvodnji vina, tako su, jednostavno vinarije iz regiona, a i Crne Gore shvatile da, ako ne budu radile na kvalitetu vina, podizanju nivoa kvaliteta svog proizvoda neće opstati, neće moći da se prodaju. I, onda su svi tu lekciju naučili dolaskom jakih brendova, jakih kuća, da jednostavno moraju da prate kvalitet. Naravno, vinarstvo je jedna posebna grana i nije slučajno zastupljena u svakom segmentu, da kažemo i života i svijeta, jer to je prvo jedan vid kulture. Tako da, kada pogledate cijeli region, uključujući nama najbliže, kao što je Srbija, pa i Hrvatska i Makedonija i Slovenija, dosta se napredovalo u zadnjih deset godina. Vratiću se na ono što sam malo prije rekao, u Srbiji imate početak ozbiljnog vinarstva 2000.-te godine. Danas, recimo u toj zemlji imate preko 600, 700 da kažemo kvalitetnih nekih podruma vinskih, koji se bore za svoje tržište, a Hrvatska ima preko 15 hiljada proizvođača vina. Naravno, to je statiska od kada je Hrvatska ušla u Evropsku uniju, i kada su svi morali, pa i oni najmanji podrumi da se registruju kao proizvođači, pa se došlo do te mjere i samim tim se pojačao broj proizvodnih etiketa. Ali, vrlo bitan detalj, koji treba napomenuti, da se nije povećala proizvodnja vina u odnosu na prije 30 godina. Samo su tada bili veliki kombinati koji su pravili po pet miliona litara, a danas je to svedeno na broj velikih etiketa sa različitim ukusima.

Koje vrste vina su posebno popularne među pomorcima? Postoje li određeni stilovi ili sorte koje preferiraju?

– Pošto sigurno ovaj portal čita dosta pomoraca, mnogi će se naći u ovom tekstu. Mogu da kažem da smo pomjerili jednu granicu. Za pomorce se uvijek ranije, kad bi dolazili, znalo da piju neki dobar viski, a danas mnogi kreću da piju dobra vina. Vi imate danas mnoge svadbe, slave i neka veselja na koje ljudi ponesu dobru bocu vina. Dok, prije 15 godina to nije moglo proći bez viskija. I, to je taj podatak da se ta vinska kultura i kod pomoraca kombinira. Naravno, i oni putuju i oni na brodovima dobijaju određeni broj različitih vina i tamo samim tim često se pomjera ta granica. Ali, ako uzmemo malo i ove pomorce koji kordiniraju na luksuznim brodovima i jahtama, koji su u Crnoj Gori, tu dolaze do dodira sa raznoraznim pićima. I, tu imamo veliku ekspanzija dobrih vina. Naravno, ako ste turistička destinacija, obično dominiraju pjenušava vina, dobri šampanjci i moderni Provans, roze ili lagana bijela vina. Tako da, stilovi su se promijenili i definitivno pomorci piju sve više i više vina, što je nama jako drago.

Kako kultura i nacionalnost pomoraca utiču na njihove preferencije vina? Da li primjećujete određene trendove u potražnji na osnovu ovih faktora?

– Znate kako, danas je postalo popularno da ljudi žele da probaju nešto drukčije i ja ću dati podatak da smo mi prošle godine baš uvezli neke kuće potpuno nepopularne i nepoznate ovom dijelu Crne Gore, da kažemo ili u cijeloj Crnoj Gori, sa tih destinacija, turistički popularnih u svijetu, kao što je Sardinija, Sicilija i jug Italije i recimo, sve je to postalo jako popularno i traženo, a to su sorte koje uopšte nisu postojale na našem tržištu prije četri, pet godina. Tako da, smo time probili tu barijeru. I, svake godine se igramo sa nečim novim, ali sigurno da pomorci, Crna Gora ima veliki broj pomoraca, ja imam jako puno prijatelja u tome, i svako malo mi neko šalje sliku iz Čilea, Argentine i Australije sa nekim novim dobrim brendovima i sve je to na nekoj formuli zapažanja da bi tako nešto trebalo imati i ovdje.

Koje je vaše omiljeno vino iz vaše kolekcije i koje vino biste preporučili za posebne prilike?

To je teško, teško je odvojiti samo jednu bocu ili jednu etiketu. Ali, u vinu vam je vrlo bitno da imate ambijent, dobru hranu i dobro društvo i sve to utiče na odabir vina u datom momentu. Jedan kuriozitet je, da vino koje vam može biti idealno u nekim zimskim uslovima, može da bude jako neprijatno u ljetnjim uslovima, i obratno. Vino je iz tog razloga specifično. Čak, je vrlo bitno da ljudi znaju da je chardonnay, recimo, jedno od najpopularnijih svjetskih u proizvodnji vina, da ima različitih sa svakog podneblja i u tome i jeste draž vina. Recimo da imate sortu chardonnay-a na pet kontinenata ili pet regija u jednoj zemlji, ali imate potpuno drugčije ukuse. Vino daje posebnu draž u odnosu na to odakle potiče, jer tu ima različitih uticaja, kako same zemlje, tako i geografskog područja. A onda i, naravno, čovjek kako ga je spakovao i na kraju uradio.

Maloprije smo se, tokom neformalnog dijela razgovora dotakli i nekih planova za naredni, odnosno peti po redu Salon vina, koji će se održati u periodu od 16. do 17. februara. Koja je bila Vaša primarna inspiracija za organizaciju ovogodišnjeg Salona vina i kako ste odabrali izlagače za ovaj događaj?

– Kada je u pitanju ovaj događaj, definitivno, prvobitno nije bila ideja da ide u ovom pravcu. Naravno, drago nam je da je to došlo do toga dokle je došlo. Bila je ideja da se mi jednostavno u jednom ambijentu, u jednom, do dva dana predstavimo našim kupcima. Da svake godine pripremimo originalni portfolio, koji i dopunimo i iskorigujemo iz godine u godinu, zavisi od tržišta i momenata. I, onda smo našli taj partnerski odnos sa hotelom Lazurro, u Meljinama, a, oni su nam izašli u susret sa predivnim ambijentom, gdje smo mi uspjeli da okupimo sve te vinare sa kojima mi sarađujemo i samim tim pozovemo naše kupce, klijente, partnere i napravimo jedan lijep događaj, kao pečat svega što kompanija De Vinos Montenegro predstavlja te godine. Naravno, sad spletom okolnosti to je uzelo malo više maha potražnje na tržištu, tako da nas je prepoznala i Opština Herceg Novi, koja nam i u tom segmentu pomaže. Tako da, sada je to već jedan događaj koji je, da kažem iskreno ne lokalno, nego regionalno popularan. I, mogu reći da je potražnja ljudi da dođu na ovaj događaj, velika. Mi smo, naravno, s obzirom na prostor koji imamo to smanjili. Iako, uvijek gledamo da izložimo što više, ali definitivno nemamo prostora da prezentiramo sve koji bi tu željeli da budu prezentirani. Ali, zato pozovemo sve naše partnere i prijatelje da dođu i da probaju sve ono što će moći da kupe i degustiraju kod nas u narednim periodu.

Koji su bili najveći izazovi u organizovanju ovako velikog događaja, i kako ste ih prevazišli?

– Organizacija je jako velika, i iskreno da kažem, dva dana proleti za čas, a organizacija traje po par mjeseci. Nije lako dovesti sve te ljude, ni iz Francuske, ni iz Italije, ni iz svih zemalja dalekih da dođe njihova svježa roba tu, svježa vina, da se to na pravi način prezentira i otvori i da budu svi zadovoljni, i oni i gosti i krajnje cijeli događaj je veoma uspješan. A, ove godine smo prvi put ubacili i tri masterclass predavanja, što je vrlo, vrlo interesantno. To su edukativna predavanja na kojima će biti samo odabrani i posebni klijenti. I, predavanja će održati direktno ljudi iz vinarija, gdje će se predstaviti sva vina na poseban način, ali će ih prezentovati na pravi, da kažem, edukativno-tasteing način. I, to je prvi put da kažemo da mi to radimo. U Crnoj Gori se to radi u nekim individualnim realizacijama, ali ne toliko koliko bi trebalo da se radi. Iskreno, jer to je prava edukacija ljudi u Crnoj Gori.

Kakav savjet biste dali nekome ko prisustvuje Salonu vina ili sličnim vinskim događajima, kako bi na najbolji način doživio i cjenio predstavljena vina?

– Vidite, ove godine mi ćemo imati nekih 50 vinarija, od toga, još jedno desetak destilerija, koje se bave najviše rakijama iz regiona. I, tu će biti otprilike izloženo oko 500 etiketa vina. U tom segmentu biće i postavljeni neki room-ovi Španije. Tu će onaj pravi konzument moći da proba od-do, znači, nema šta neće moći. Od regija da kažemo, ako pričamo o Italiji, čitavu Italiju od juga do sjevera, sa ostrvima. Tako, isto rečeno Hrvatsku, Srbiju, Makedoniju, Sloveniju, regionalno. Zatim, Francusku, većim dijelom i Španiju. Imaće priliku da probaju i regije i sorte i da malo kroz tu svu priču malo i kulturno upoznaju te zemlje kroz vinski dio. To je prilika da se na jedno mjestu dobije toliko edukativnih znanja.

Imate li planove za proširenje vašeg portfolija u skorijoj budućnosti? Postoje li neke nove, uzbudljive vinarije ili vina koja planirate da uvedete?

– Što se tiče vinarija, tu imamo stalno veliki pritisak, iskreno da kažem, ali ne možete ni sa kim da radite ako mu se maksimalno ne posvetite. Tako da uvijek mi imamo u planu razne brendove koje ćemo u narednom periodu uvoziti. A što se tiče, generalno nekih stvari u ovoj godini nam je jako interesantan jedan shop koji smo otvorili u Bijeloj na magistralnom putu i svi naši klijenti tu, i prijatelji mogu, da sve naše proizvode originalno tu i kupe. Takođe, imamo u Meljinama, u sklopu Lazzur-a Wine O clock restoran i gledamo da skoro svaki naš proizvod na vrijeme bude na čašama.

Bude interesantno da ljudi malo eksperimentišu. To je jedan dio i sigurno ćemo se u nekom tom pravcu širiti.

Kakvi su vaši planovi za naredni period, postoji li neka nova inicijativa ili projekat na horizontu za ‘De Vinos Montenegro’?

– Radimo i jednu varijantu u saradnji sa Portonovim. Nama je i taj događaj vrlo interesantan, ali to je ljetnja varijanta i naravno, ljudi su tada potpuno opušteni u odnosu na zimsku varijantu, tako da nije to isti nivo događaja. Gosti su obično ljudi koji su turistički trenutno u Crnoj Gori. Ali, sa druge strane,  vlasnici restorana, menadžeri i ugostitelji su u tom periodu prezauzeti svojim poslom, a i vinari su u tim periodima najviše na odmorima, ali to je jako dobar vinski događaji, koji isto dosta dobrih etiketa obuhvata. I, definitivno je vrlo interesantan kao turistički dio. Tada turisti mogu da probaju mnoge stvari koje takođe na mogu da probaju svakodnevno i bilo gdje.

I, za kraj, koji savjet biste dali novim preduzetnicima koji žele da započnu sopstveni biznis, posebno u industriji vina?

– S obzirom da sam, kao što sam rekao, iz državne firme otišao u privatni biznis prije punih šesnaest godina i ja bih predložio ljudima da budu hrabri i da sami stvaraju svoju karijeru. Nije to lako, to je par godina mukotrpnog posla, ali moraju da vjeruju, da ne trče za novcem, novac će sam doći. Samo treba pažljivo raditi i temeljno učiti. Dok, god smo živi, učimo. I, ja vidim mnoge nove stvari i uvijek se prijatno iznenadim. Sigurno ima stvari koje mogu da se nauči i da se vide, da se edukuje dodatno, da se napreduje i vremenom samo može biti bolje. Ako su hrabri, dakle.

 

Kako se “De Vinos Montenegro” osvrće na proteklih šesnaest godina uspješnog poslovanja, putovanje Željka Uljarevića od pionirskih dana do danas predstavlja fascinantnu priču o strasti, izdržljivosti i inovacijama. U svijetu vinarstva, gdje se tradicija prepliće sa modernim težnjama, Uljarević i njegov tim dokazali su da je moguće postići izvanrednost bez gubitka identiteta. Njihova posvećenost kvalitetu, neprestano učenje i spremnost na prilagođavanje promjenama u industriji služe kao inspiracija ne samo budućim generacijama preduzetnika, već i svima koji teže izvrsnosti u svojim oblastima.

Kroz inovacije, edukaciju i promociju vinske kulture, kompanija ne samo da je definisala tržište već je i postavila temelje za budućnost u kojoj se vino cijeni kao dio kulturnog identiteta i načina života. Željko Uljarević i “De Vinos Montenegro” nastavljaju da pišu poglavlja ove izvanredne priče, ostavljajući neizbrisiv trag u svijetu vinarstva.

Razgovarala: Ivana Grujić, pomorstvo.info

Podijeli vijest:

Leave a Reply