Izvor fotografije: Shutterstock.com
Oman se pridružio svih 27 država članica Evropske unije i još 33 zemlje u potpisivanju inicijative kojom se potvrđuje očuvanje integriteta Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora (UNCLOS), a posebno protivljenje uvođenju naknada i putarina za prolaz.
Kako je riječ o inicijativi EU, malo je vjerovatno da će je podržati Sjedinjene Američke Države, a podršku za sada nije dala ni grupa zemalja poznata kao CRINK, koju čine Kina, Rusija, Iran i Sjeverna Koreja. Ipak, osim Omana, inicijativu su podržale i države kroz čije teritorijalne vode prolaze međunarodni moreuzi, među njima Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska kroz La Manche, Danska i Švedska kroz Øresund, Singapur kroz Malajski moreuz, Kanada, koja Sjeverozapadni prolaz smatra svojim unutrašnjim vodama, Filipini u Južnom kineskom moru, međunarodno priznata vlada Jemena u Bab el-Mandebu i Japan, kroz La Pérouse i druge moreuze.
Među državama GCC-a inicijativu je podržao i Bahrein, a očekuje se da će je potpisati i druge zemlje Zaliva. Sve one imaju direktan interes da se očuva pravo neškodljivog prolaza kroz Ormunski moreuz.
Zemlje potpisnice obavezale su se da će podržavati multilateralnu saradnju, a posebno nadzor i koordinaciju koje pruža International Maritime Organization (IMO), uključujući podršku odbrambenim i neeskalirajućim multilateralnim inicijativama usmjerenim na očuvanje slobode plovidbe.
Potpisnice takođe odbacuju prinudne i jednostrane mjere, što obuhvata i iransku kampanju protiv trgovačkih brodova u Ormunskom moreuzu, kao i sve poteze koji bi mogli da ometaju ili ograniče zakonitu plovidbu.
Nekoliko nedjelja prije izbijanja rata, omansko Ministarstvo saobraćaja, komunikacija i informacionih tehnologija, nadležno za pomorska pitanja, objavilo je smjernice MTCIT 30/2026 koje uređuju prolaz i prisustvo brodova u tranzitu kroz teritorijalne vode Omana. One uključuju obavezu podnošenja zahtjeva za dozvole, kao i druga pravila kojima se nastoji spriječiti zloupotreba prisustva stranih brodova u omanskim vodama.
Nedavno je omanski Maritime Security Centre obavijestio trgovačko pomorstvo o obavezi da AIS ostane uključen, uslovima za prevoz oružja i ograničenjima zadržavanja ili zaustavljanja tokom neškodljivog prolaza, sve u skladu sa članom 19 UNCLOS-a.
Kako su kasniji događaji pokazali, održavanje mreže navigacionih pomagala, svjetionika i plutača, rad centra za kontrolu plovidbe 24 sata dnevno i stalna pripravnost službi traganja i spasavanja predstavljaju značajne troškove. Obaveza podnošenja zahtjeva za dozvole mogla je da omogući nadoknadu dijela tih troškova.
Ova relativno ograničena mjera, slična naplati navigacionih naknada koja postoji u drugim vodama, sada se našla u sjenci iranskog zahtjeva za naplatom naknada, ali sa drugačijom svrhom, kao sredstvom kontrole pristupa i ostvarivanja prihoda.
Oman je dosljedno isticao svoju privrženost UNCLOS-u i međunarodnom pravu brodova na neškodljiv prolaz, što je stalni predstavnik Omana pri IMO-u više puta naglašavao. Upravo je to predstavljalo osnovu na kojoj je Oman pregovarao sa Iranom o ponovnom otvaranju moreuza.
Međutim, način na koji je Iran pokušao da uvede režim kontrole nad moreuzom doveo je do toga da zemlje Zaliva zatraže odlaganje konferencije koja je bila planirana za 14. septembar u Salalahu.
Za sada nema naznaka da je postignut dalji napredak ka novom aranžmanu, ali se može pretpostaviti da se razgovori u nekom obliku nastavljaju. Većina korisnika moreuza u svakom slučaju želi povratak ranijeg Traffic Separation Schemea (TSS), a ostaje da se vidi da li će Oman prilagoditi MTCIT 30/2026 kako bi ga bolje uskladio sa potpisanom inicijativom EU.
Inicijativa EU ima određeni značaj i za buduće aranžmane u Malajskom moreuzu, gdje priobalne države osjećaju sve veći finansijski pritisak zbog troškova pružanja usluga navigacije, kontrole i bezbjednosti.
O mogućim modelima razgovaralo se početkom septembra na International Conference on the Strait of Malacca u Kuala Lumpuru. Trgovačko pomorstvo prirodno želi da nastavi da koristi te usluge bez naknade.
Ipak, postoje oblasti, poput suzbijanja i dalje prisutnog problema piraterije, u kojima bi brodovlasnici vjerovatno podržali veći angažman priobalnih država ukoliko bi imale dodatna sredstva.
Na konferenciji u Kuala Lumpuru razgovaralo se i o mogućnosti da se takvi aranžmani organizuju pod okriljem IMO-a.
Izvor: Maritime Executive
