Skip to main content
search
VijestiSvijetIstaknute Vijesti

Paklena noć Crvenog mora

AAA

Izvor fotografije: Shutterstock.com

Svakodnevni izvještaji svjetskih medija o oružanim napadima pobunjenih Huta iz Jemena, koji pucaju po brodovima trgovačke mornarice na komercijalnoj ruti kroz Crveno more, do sada su predstavljani kao „sporadični incidenti“. Međutim, u noći između 9. i 10 januara 2024. godine, novi napad raketama i bespilotnim letjelicama na brodove u Crvenom moru vjerovatno predstavlja početak rata između pobunjenih Huta i koalicije koju predvode SAD i Velika Britanija.

Na ovaj napad, upravo su američka i britanska ratna mornarica uzvratili i oborili sve ispaljene dronove i projektile. Napad je izvršen iz jemenskih gradova Hodeida i Mokha (prema informacijama privatne obavještajne agencije „Ambrei“). Brodovi na ovoj komercijalnoj pomorskoj ruti u Crvenom moru napadnuti su ovom prilikom i protivbrodskim krstarećim raketama pa čak i jednom balističkom raketom.

Kapetan duge plovidbe…(Ime poznato redakciji), i zapovjednik sa jednog od brodova u Crvenom moru kritične noći, specijalno za pomorstvo.info ispričao je čitav događaj, a potvrdio ga i detaljima iz njegovog službenog izvještaja upućenog kompaniji na kojoj plovi. Naime, u tom izvještaju piše da je u u 21:15h po lokalnom vremenu 9. januara 2024., prijavljen raketni napad i da je raketa pala u blizini broda na udaljenost od nekoliko nautičkih milja.

Dalje u izvještaju piše: „…Odmah je podignuta uzbuna i svim članovima posade naređeno je da se postupi po kodu žuto (a, kod žuto je kod sa neposrednim musteringom na gornjoj palubi)“.

Isti izvor ovog portala svjedoči da je samo dva minuta kasnije (u 21:17h), glavni oficir saopštio da je sva posada bila prisutna na gornjoj palubi osim zapovjednika, drugog oficira, kormilara i troje iz obezbjeđenja, da su na mostu (sa zapovjednikom i drugim oficirom) bili sa kacigama i pancirima kako je i predviđeno u slučaju bilo kakvog napada.

U međuvremenu, kurs broda je promijenjen da ne bi bio izložen napadu raketa i bespilotnih letjelica.

Takozvani Zig – Zag manevar i alteracija u lijevo u to vrijeme nije bila moguća zbog blizine drugog broda i drugih plovila sa suprotnog kursa.

Zbog visokog rizika u području prolaza, brzina je odmah povećana na maksimalno dozvoljenu. FBB telefon na mostu u to vrijeme je izgubio signal i nije ga bilo moguće upotrebiti.

U 21:20h i 21:22 h, prijavljeni su novi napadi. Jedna raketa pala je i eksplodirala nekoliko milja dalje od broda.

Od 21:22h, do 21:40h, lansirane su rakete iz različitih pravaca (više od 20). Opet je viđeno i nekoliko dronova. Bilo je u nekim momentima veoma teško razumijeti da li su te rakete lansirane sa ratnog broda ili od napadača (Huta).

Dalje, izvor portala pomorstvo.info bilježi da je „U 21:40 naša pozicija data brodu ratne mornarice (pod oznakom ‘D-34’) koji je patrolirao u ovom području, a instrukcija je bila da se nastavi prema NW kursu maksimalnom mogućom brzinom. Kurs je promijenjen a za to vrijeme rakete su i dalje ispaljivane sa svih strana ciljajući nepoznate tačke. U 21:42h, kada se situacija smirila, Master je kontaktirao CSO i situacija je prijavljena.

Nakon poziva, Master je naredio posadi da ide u kontrolnu sobu motora zbog bezbjednosnih mjera. U 22:00h sa broda američke ratne mornarice upućeno je upozorenje neindentifikovanom objektu 6 NM od naše pozicije da će ih ciljati i eliminisati.“

A to je bio jedan od trgovačkih brodova koji je prolazio sa isključenim AIS-om, uključio je ponovo svoj AIS na zahtjev sa broda britansko-američke ratne mornarice kako bi ih isključili kao potencijalnu prijetnju (jer je, očigledno, svako neidentifikovano plovilo bilo „sumnjivo“).

Kada je to razjašnjeno, brod ratne mornarice je okrenuo svoj kurs prema “SE” i nastavio potragu za neprijateljskim bespilotnim letjelicama i brodovima.

U 22:38 brod ratne mornarice je objavio da se bespilotne letjelice i rakete ispaljuju na pet milja sa lijeve krmene strane od našeg broda.

Tokom ovog perioda, ratna britansko-američka mornarica angažovala je i helikoptere i dronove da pomognu u potrazi za neprijateljskim bespilotnim letjelicama i brodovima.

U jednom trenutku, dok su mornarički helikopteri i dronovi tražili metu, jedan trgovački brod nije bio siguran da li je dron neprijateljski i najavio je preko VHF da će na njega otvoriti vatru ljudi iz obezbjeđenja. Ratni brod je obavijestio preko VHF da se ne puca jer je to helikopter američke ratne mornarice koji je pritekao u pomoć.

Kapetan duge plovidbe i zapovjednik na jednom od brodova koji se našao u Crvenom moru kritične noći, govori dalje o toku nevjerovatnih događaja na komercijalnoj ruti kojom je u poslednje vrijeme sve teže ili skoro nemoguće proći:

„…Od 22:38h do 22:52h nije viđena nijedna raketa koja je lansirana jer je izgledalo da je područje oslobođeno neprijateljskih akcija u ovom vremenu, međutim, postojao je još jedan izvještaj sa broda ratne mornarice, da oni traže neprijateljske bespilotne letjelice.

U 23:00h sa brodova sjeverno od naše pozicije prijavljeno je da je područje gdje idemo sigurno i da nije prijavljen nikakav napad u tom području. Posada je ostala u kontrolnoj sobi motora iz bezbjednosnih razloga sve dok brod nije u potencijalnom rizičnom području.

U 24:00h, nakon otprilike 1h i 20 minuta bez neprijateljskih akcija ili bilo kakvih drugih izvještaja koje su obavili brodovi i mornarički brodovi , naredio je da se sva posada bezbjedno vrati u smještajne prostore. Za sve ovo vrijeme, na brodu je pružena velika pomoć od strane vođe oružanog bezbjednosnog tima…“

Ova prava ratna drama na Crvenom moru, otvorila je ponovo brojna pitanja kako dalje sa transportom ovom komercijalnom rutom. Izvor portala pomorstvo.info sa lica mjesta svjedoči doslovno da se u pojedinim momentima nije znalo ko sve puca, sa kojih sve strana traje opasnost i da su bili prisutni svi elementi ratnog haosa. Srećom, intervencija američke i britanske ratne mornarice omogućila je da ne bude žrtava ni materijalne štete ovom prilikom. Ali, pitanje ostaje otvoreno: kako dalje? Ruta oko Juga Afrike samo po jednom brodu košta par miliona dolara skuplje. A to znači novi lanac poskupljenja u dobrom dijelu svijeta.

Nikola Vlahović, pomorstvo.info

Podijeli vijest:

Leave a Reply