Izvor fotografije: Shutterstock.com
Priča iz biltena “Leadership Insights”
Pomorska trgovina je u posljednjim godinama testirana na adaptabilnost, a izazov će se nastaviti dok brodarstvo pokušava smanjiti svoje emisije ugljen-dioksida održavajući pri tome globalnu trgovinu. Brodarstvo je održalo tok trgovine kroz preklapajuće poremećaje izazvane pandemijom COVID-19, sušom u Panamskom kanalu, napadima na brodove u Crvenom moru i pooštravanjem sankcijskog režima protiv Rusije. Međutim, suočava se i sa nadređenim izazovom dekarbonizacije koji će teći paralelno sa tekućim previranjima i biti prisutan bez obzira na to šta budućnost nosi.
Smanjenje emisije gasova staklene bašte u brodarstvu zahtijevaće upotrebu alternativnih goriva, što stvara dodatne izazove za otpornost pomorskog sektora. Ta goriva generalno imaju nižu energetsku gustinu u odnosu na tradicionalna goriva; na primjer, morsko dizel ulje (MGO) ima energetsku gustinu od oko 37 GJ/m3 u poređenju sa metanolom koji ima 16 GJ/m3 i tečnim amonijakom koji ima 13 GJ/m3. Korišćenje goriva niže gustine može stvoriti probleme ako brodovi moraju preusmjeriti kurs i koristiti duže rute, bilo zbog geopolitičkog sukoba ili drugih nepredviđenih događaja.
Čak i sa trenutnim standardnim gorivima, vlasnici se trenutno suočavaju sa problemima pri dopuni goriva. Zbog stalnih sigurnosnih prijetnji u Crvenom moru, neki brodovlasnici preusmjeravaju svoje brodove preko Rta dobre nade. Međutim, duži tranzit znači da brodovi moraju nositi više goriva, dopunjavati gorivo u afričkim lukama ili pristajati u prometnim lukama za bunkering kao što su Rotterdam ili Singapur.
Pored izbora dizajna broda koji je neophodan da bi se izbalansirale potrebe za prostorom za teret i veličinama rezervoara za gorivo naspram dometa broda i učestalosti bunkeringa, dostupnost i stoga pouzdanost snabdijevanja alternativnim gorivima zavisi od budućeg razvoja infrastrukture.
Jan-Olaf Probst, direktor poslovanja za kontejnerske brodove u DNV, rekao je za ICS Leadership Insights u sektoru kontejnera da su brodovi dizajnirani sa većim rezervoarima za gorivo kako bi održali svoj operativni domet, umjesto da se opredjeljuju za češće dopune goriva.
Probst je rekao da je devijacija od 7,000 milja oko Rta dobre nade kako bi se izbjeglo Crveno more na trgovinskim rutama između Azije i Evrope uticala na brodove koji koriste teško gorivo i LNG podjednako, i imala bi operativne posljedice za brodove na metanol. “Niko nije dizajnirao svoj brod da operiše na ovako velikom broju nautičkih milja,” rekao je on.
Za kontejnersku trgovinu, razvoj infrastrukture za bunkering alternativnih goriva poput metanola i LNG izgleda obećavajuće jer njihovi redovni trgovinski obrasci stvaraju bolje slučajeve za investiranje u obalnu infrastrukturu. Sektori poput rasutog tereta, sa manje redovnim rutama i udaljenijim destinacijama luka, mogli bi se suočiti sa većim izazovima, rekao je Probst.
Izvor: ics-shipping.org
