Izvor fotografije: Shutterstock.com
Iako ne postoji zvanični registar, privrednih ribolovaca u Crnoj Gori ima oko 350, a organizovani su kroz nekoliko udruženja. Jedno od njih je Nacionalno udruženje proizvođača ribe Crne Gore, koje okuplja komercijalne ribare. Trenutno prikupljaju potpise u saradnji sa ostalim udruženjima, kako bi još jednom nastupili prema nadležnim državnim organima sa zahtjevima za hitno uvođenje podsticajnih mjera u ribarstvu. U protivnom, tvrde, mogli bismo ostati bez komercijalnog ribarstva.
Način na koji se vodi politika razvoja ribarstva od 2010. do danas je rezultirao da samo mali broj komercijalnih ribara uspijeva da održi djelatnost, kaže za naš radio predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe, Marko Kise.
Iako smo se u domenu zakonodavstva uskladili sa pravnom tekovinom Evropske unije, država ne rješava temeljne zahtjeve kako bi obezbiedila održivost sektora ribarstva. Naši ribari ne uživaju povlastice poput dostupnosti pogonskog goriva po povlaštenim cijenama, nemamo ni jednu luku prvog iskrcaja ulova, ne postoji organizovano tržište ribe i morskih plodova. Ribari se snalaze kako znaju i umiju i kad su u pitanju vezovi za ribarice i koče, jer nemamo ni ribarske luke. U tom smislu, nevoljnost države da se odgovorno bavi ovim privrednim sektorom najbolje se vidi na primjeru marine Lazure, objašnjava Kise.
“Iako je planskim dokumentima prostor marine Lazure definisan kao privezište za jahte i ribarska luka, te postoji prostor predviđen za privez ribarskih brodova, investitor turističkog objekta i marine nam ne dozvoljava da ovdje vezujemo svoje brodove. Više puta smo reagovali prema nadležnim lokalnim I državnim organima, ali nikome ništa. Postavlja se pitanje zašto se država ne zalađe za poštovanje propisa i pravila koje je sama donijela i ne želi da zaštiti svoje građane i privredu, već ignosrisanjem ide na ruku investitorima?”, ističe Kise.
Namjera udruženja kojem je na čelu je da u narednom periodu Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva I vodoprivrede još jednom dostavi konkretne primjedbe I zahtjeve. Ukoliko se i ovoga puta ogluše o potrebe ribara, najavljuju štrajkove u Podgorici, te blokade pomorskog saobraćaja u Boki Kotorskoj.
“Izdvajanja za ribarstvo iz agrobudžeta ne mogu biti jedina mjera. To je samo jedan od podsticaja, koji ne rješava infrastukturne manjkavosti, koji ne rješava problem koje imamo sa uvozom ribomaterijala. Ne olakšava nam posao u smislu plasmana proizvoda, niti je adekvatna kompenzacija za manjak ribljeg fonda, koji je posljedica nekontrolisanog i prekomjernog pomorskog saobraćaja u Boki,” kaže Marko Kise.
“Poseban problem nam predstavljaju kruzeri. Kad počne sezona kruzera, naš ulov se smanjuje za 30 posto. Razloga je mnogo- zagađenje svjetlom, zagađenje bukom, uticaj na morsko dno. Kad tome još dodamo brze glisere, kojih je enorman broj, i laicima je jasno kako sve to utiče na ekosistem. Riba se povlači, bježi, a mi ostajemo kratkih rukava. A to nam niko ne kompenzuje. Trebalo bi uspostaviti sistem po kojem bi dio prihoda od kruzing industrije bio opredijeljen za podršku ribarima kroz različite instrumente,” ističe Kise.
“Država razvija uvoz ribe koji je na godišnjem nivou više od 20 miliona eura, ali zato nemamo tržište za prodaju ribe kao ni za preradu ribe. Nemamo gdje remontovati brodove, a posebno drvene ribarske brodove. Naši ribarski komercijalni brodovi su zastarijeli i država mora naći način da nam pomogne da ih obnovimo da bi spremni ušli u EU,” poručuje Kise.
Neke od mjera koje ribari zahtijevaju su i da država donese uredbu da se vlasnicima ribarskih brodova za komercijalni ribolov dozvoljava uvoz novih ili polovnih brodova za zamjenu starog ribarskog broda uz PDV od 0%, te da se za opremu i ribomaterijal koja se uvozi uz carinsku deklaraciju preko Italije i Hrvatske smanji PDV na 7%.
Nacionalno udruženje proizvođača ribe će, kako najavljuju, već naredne nedjelje zahtijevati novi sastanak sa nadležnima u Ministarstvu poljoprivrede. Ukoliko se nastavi ignorisanje, koje kako tvrde traje već godinama, biće primorani na radikalnije mjere, poručuju iz ovog udruženja.
Izvor: Radio Tivat
