Izvor fotografije: Elzbieta Krzysztof / Shutterstock.com
Ruski državni zvaničnici objavili su vijest koja bi mogla predstavljati monumentalno dostignuće u borbi protiv raka debelog crijeva, iako su detalji o samom otkriću i dalje vrlo oskudni. Prema pisanju portala Daily Mail Online, vakcina je u pretkliničkim ispitivanjima pokazala izuzetno visoku efikasnost, no međunarodna naučna zajednica poziva na oprez dok se ne objave konkretni podaci.
Veronika Skvortsova, direktorka ruske Federalne medicinsko-biološke agencije (FMBA), objavila je da je ruska vakcina protiv raka, nazvana Enteromix, pokazala do 100-postotnu efikasnost u pretkliničkim ispitivanjima. U izjavi za rusku novinsku agenciju Tass, Skvortsova je navela da je vakcina “sada spremna za upotrebu; čekamo zvanično odobrenje” od ruskih regulatornih tijela.
Vakcina je navodno uspješno smanjivala tumore debelog crijeva i usporavala napredovanje bolesti. Zasniva se na mRNA platformi, istoj tehnologiji koja je korišćena za razvoj vakcina protiv COVID-19.
mRNA tehnologija funkcioniše tako što ćelijama dostavlja dio genetskih uputstava. Ćelije zatim privremeno stvaraju bezopasni dio ciljanog proteina (u slučaju raka, proteina specifičnog za tumorske ćelije). Imuni sistem prepoznaje taj protein kao strano tijelo i uči kako da stvori antitijela i druge odbrambene mehanizme, čime se tijelo priprema za borbu protiv stvarnih ćelija raka.
Iako su ruski zvaničnici iznijeli optimistične tvrdnje, još uvijek nisu objavili podatke iz pretkliničkih ispitivanja, pa nije jasno kako tačno vakcina funkcioniše niti kolika je njena stvarna efikasnost.
Nedostatak transparentnosti izazvao je skepticizam među stručnjacima izvan Rusije. Nije jasno da li su ispitivanja sprovedena na ljudima, s obzirom na to da se pojam “pretklinička ispitivanja” najčešće odnosi na testiranja na životinjama ili u laboratorijskim uslovima.
Dr. David James Pinato, naučnik i onkolog sa Imperial College London, izrazio je zabrinutost zbog kvaliteta objavljenih informacija. “Iz naučne perspektive, ne mogu u potpunosti razumjeti u kojoj je fazi razvoja ova ruska vakcina. Ako se zaista radi o pretkliničkim rezultatima, to je zanimljivo i moglo bi dovesti do razvoja lijeka u budućnosti, ali nipošto nije nešto što se može odmah zagovarati za kliničku upotrebu”, izjavio je za Newsweek.
Širom svijeta, nekoliko personalizovanih mRNA vakcina protiv raka trenutno je u različitim fazama kliničkih ispitivanja, ali nijedna još nije dobila odobrenje regulatornih agencija poput američke FDA.
Vijest o potencijalnoj vakcini dolazi u vrijeme kada ljekari bilježe alarmantan porast stope raka debelog crijeva kod osoba mlađih od 50 godina. Ovaj trend zbunjuje stručnjake, koji su navikli ovu vrstu raka viđati prvenstveno kod starijih osoba.
Statistike pokazuju da se od 2004. godine incidencija ove bolesti kod odraslih u dobi od 20 do 39 godina povećava za 1,6% godišnje. Porast je još izraženiji kod osoba u ranim 40-im (2% godišnje) i ranim 50-im (2,6% godišnje).
Jedan od glavnih problema kod mlađih pacijenata je kasno postavljanje dijagnoze. Simptomi poput upornog umora, bolova u stomaku ili promjena u pražnjenju crijeva često se pogrešno pripisuju stresu, sindromu iritabilnog crijeva ili hemoroidima. Budući da osobe mlađe od 45 godina nijesu obuhvaćene rutinskim pregledima, rak se često otkriva tek kada je bolest već uznapredovala.
Kada se rak debelog crijeva otkrije u ranoj fazi, stopa preživljavanja iznosi oko 91%. Međutim, u III i IV stadijumu, te stope padaju na 73%, odnosno 13%.
Iako je najava ruske vakcine Enteromix podstakla nadu, naučna zajednica s pravom ostaje suzdržana. Bez objavljenih, recenziranih podataka, nemoguće je procijeniti stvarnu bezbjednost i efikasnost ovog potencijalnog lijeka. U međuvremenu, globalni porast raka debelog crijeva kod mlađih osoba ostaje gorući javnozdravstveni problem koji zahtijeva veću svijest, ranije preglede i dalja istraživanja o uzrocima ove zabrinjavajuće pojave. Vakcine protiv raka ostaju jedan od najperspektivnijih puteva u onkologiji, ali put od laboratorije do pacijenta je dug i zahtijeva rigoroznu naučnu provjeru.
Izvor: poslovni.hr
